Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 985671

Kolika nam država treba?


Jurčić, Ljubo
Kolika nam država treba? // Zbornik radova 20. međunarodni simpozij: Dvadeset godina reformi, 21-23.9.2017. / Peštović, E. (ur.).
Sarajevo: Udruženje računovođa i revizora Federacije BiH Sarajevo, 2016. str. 19-48 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)


CROSBI ID: 985671 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Kolika nam država treba?
(How influential state should be?)

Autori
Jurčić, Ljubo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Zbornik radova 20. međunarodni simpozij: Dvadeset godina reformi, 21-23.9.2017. / Peštović, E. - Sarajevo : Udruženje računovođa i revizora Federacije BiH Sarajevo, 2016, 19-48

Skup
Zbornik radova 20. međunarodni simpozij: Dvadeset godina reformi, 21-23.9.2017.

Mjesto i datum
Neum, BiH, 21-23.9.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
utjecaj ; država
(influence ; state)

Sažetak
Veličina „države“, odnosno javnog sektora, je tema koja se kroz posljednjih dvjestotinjak i nešto više godina analizira i diskutira među teoretskim ekonomistima, praktičnim ekonomskim političarima, čistim političarima, pravnicima, filozofima, drugim strukama i zanimanjima, ali ništa manje i među „običnim“ ljudima. U tima raspravama, između ostalih, postoje dva potpuno suprotna stajališta. Jedni se zalažu za što manju ulogu države, tj svođenje države na najmanju moguću, minimalnu veličinu, jer je ona nužni teret društvu i njeno povećanje ograničava društveni i ekonomski razvoj. Drugi se zalažu za veću ulogu države u društvenom i ekonomskom razvoju, tj. za „veću državu“, tvrdeći da se bez njenog snažnijeg uplitanja u društveni i ekonomski život ne može zemlja razvijati. Prema njima, ona je glavni faktor razvoja, ali također, i glavna snaga koja svojim angažmanom može zemlju izvući iz krize kad se ona u njoj nađe. Između te dvije krajnosti postoji mnoštvo drugih, različitih, mišljenja, teorija, modela, ideologija i sl. Za bolje razumijevanju uloge i veličine države, vjerojatno je nabolje proučiti mišljenja slavnih teoretičara države različitih opredjeljenja i analizirati razvoj države kroz povijest, kako njene veličine, tako i razvoj njenih funkcija. Za ocjene različitih stavova o državi potrebno je dobro poznavanje povijesnih okolnosti u kojima se nalazi država za koju analiziramo, kako teoretske stavove tako i praktičnu politiku njenog organiziranja. Te okolnosti, kroz povijest uvijek uključuju vojnu silu neke zemlje, okruženje u kojem se zemlja nalazi, demografiju, tehničko- tehnološku razinu i tehnološki razvoj, društvenu organizaciju i tip društva, religiju, kulturu, tradiciju, ali i klimatske promjene, i sl. Pod utjecajem promijenjenih okolnosti, kroz povijest mijenjali su se stavovi, znanstveni pogledi, ideologije i praktična organizacija države. Međutim, suvremena i najintenzivnija rasprava o veličini države počinje nakon drugog svjetskog rata. Svaka manja, a osobito veća, društvena ili politička, a posebice ekonomska kriza, tim raspravama daje dodatni poticaj. Rasprava o veličini i ulozi države u prošlom, sadašnjem i budućem vremenu nije blizu svoga kraja. Naprotiv, ona će se nastaviti, vjerojatno još intenzivnije. Proces globalizacije, klimatske i demografske promjene u posljednjih nekoliko desetljeća, a tako će zasigurno biti i u narednih nekoliko desetljeća, su najveći izazovi s kojim se suočavaju suvremene države. Bez obzira na snažni proces globalizacije, kroz koji se sve više smanjuju prepreke i granice među državama i sve veći dio suvereniteta države prenose na globalne institucije, najveći dio akademskog i političkog svijeta je mišljenja da će i narednih stotinu godina država ostati centralna politička institucija. Ono što će se zasigurno mijenjati je njena uloga kroz prilagođavanje novim okolnostima. Veličina javne potrošnje, deficita državnog proračuna (budžeta), veličina javnog duga, struktura prihoda i rashoda države, kako u apsolutnim, tako i relativnim vrijednostima u odnosu na bruto domaći proizvod, su temeljni ekonomski i polazni politički pokazatelji u analizi veličine, uloge i efikasnosti države.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Ekonomski fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Ljubo Jurčić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Jurčić, Ljubo
Kolika nam država treba? // Zbornik radova 20. međunarodni simpozij: Dvadeset godina reformi, 21-23.9.2017. / Peštović, E. (ur.).
Sarajevo: Udruženje računovođa i revizora Federacije BiH Sarajevo, 2016. str. 19-48 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
Jurčić, L. (2016) Kolika nam država treba?. U: Peštović, E. (ur.)Zbornik radova 20. međunarodni simpozij: Dvadeset godina reformi, 21-23.9.2017..
@article{article, author = {Jur\v{c}i\'{c}, L.}, editor = {Pe\v{s}tovi\'{c}, E.}, year = {2016}, pages = {19-48}, keywords = {influence, state}, title = {How influential state should be?}, keyword = {influence, state}, publisher = {Udru\v{z}enje ra\v{c}unovo\dja i revizora Federacije BiH Sarajevo}, publisherplace = {Neum, BiH} }