hrvatski

Medijska slika Domovinskog rata 1991. godine na stranicama Narodnog lista

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) bivša je državna tvorevina sastavljena od šest socijalističkih republika, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije i Crne Gore. Verbalni sukobi među državama i narodima u SFRJ bili su dio suživota zbog različitosti na etničkoj, nacionalnoj, vjerskoj i kulturološkoj razini. Socijalistička Republika Hrvatska odlučila je krenuti u proces demokratizacije stoga su 6. svibnja 1990. godine održani prvi višestranački parlamentarni izbori, a 19. svibnja 1991. godine proveden je referendum za neovisnost Republike Hrvatske na kojemu je više od 93 posto glasača dalo svoj glas za samostalnu i suverenu Republiku Hrvatsku. Nakon službenog proglašenja rezultata, srpski pobunjenici su uz pomoć Jugoslavenske narodne armije, okupirali sela na teritoriju Istočne Slavonije, Banovine i Dalmacije. Nova ratišta otvarala su se svakoga dana. U rujnu su započeli dugotrajni napadi na Šibenik i Dubrovnik, a u listopadu i napadi na Zadar koji je bombardiran u nekoliko navrata iz sela u zaleđu grada, gdje je većinsko stanovništvo bilo stanovništvo srpske nacionalnosti. Sve češći napadi na teritorij Republike Hrvatske potaknuli su Sabor da 8. listopada 1991. godine proglasi neovisnost Republike Hrvatske i donese Odluku o odcjepljenju Republike Hrvatske od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije čime je Hrvatska postala samostalna država. Napori hrvatskih diplomata rezultirali su međunarodnim priznanjem Republike Hrvatske i primanjem u zajednicu Ujedinjenih naroda 1992. godine. No, diplomatski apeli ipak nisu imali odjeka na strani agresora stoga je tijekom 1993. godine hrvatska vojska poduzela niz vojnih akcija kojima je oslobodila većinu okupiranog teritorija. Ostatak okupiranog teritorija, osim područja Hrvatskog Podunavlja, hrvatske su snage oslobodile do 1995. godine. Mirnom reintegracijom 15. siječnja 1998. godine, Hrvatsko Podunavlje vraćeno je pod nadzor Republike Hrvatske te od toga dana Hrvatska ima potpunu kontrolu nad svojom međunarodno priznatom granicom. Veliku ulogu u širenju istine o Domovinskom ratu imali su novinari. Domaći i strani ratni izvjestitelji stradavali su obavljajući svoj posao. Statistika pokazuje kako je do sredine studenog 1991. na bojišnicama u Hrvatskoj ubijeno 18 novinara, od toga šest stranih. Na zadarskome području, veliku ulogu u informiranju građana imali su novinari Narodnog lista. Novinari ovih najstarijih novina na hrvatskome jeziku koje izlaze još i danas svake su subote izvještavali čitatelje o stanju na bojištima, stradanju civila, uništavanju kulturne baštine kao i o događanjima na političkoj sceni. Za potrebe analize sadržaja, obrađen je pedeset jedan broj Narodnog lista iz 1991. godine, izdan u razdoblju od 5. siječnja do 28. prosinca 1991. godine. Glavni cilj istraživačkog dijela ovoga rada jest istraživanje tematike i utvrđivanje udjela novinskih članaka o Domovinskom ratu 1991. godine na stranicama Narodnog lista. Također, jedan od ciljeva jest i utvrditi postoji li povezanost intenziteta objavljivanja novinskih članaka u Narodnom listu i broja istih s događajima tijekom Domovinskoga rata 1991. godine te odrediti geografski fokus istraživanih novinskih članaka o Domovinskome ratu na stranicama Narodnog lista u promatranome razdoblju. Kvantitativnom analizom sadržaja utvrđeno je kako se može povezati intenzitet objavljivanja novinskih članaka i njihov broj s događajima tijekom rata 1991. godine pošto se broj novinskih članaka o Domovinskom ratu intenzivirao u drugoj polovici 1991. kada su počela sve češća ratna razaranja. Pritom su najčešće korištene novinske forme izvještaj, komentar i reportaža, a najčešće teme unutar tematike Domovinskog rata bile su socioekonomske teme. Dobivenim rezultatima utvrđeno je i kako su analizirani novinski članci bili većinom fokusirani na područje tadašnjih općina Zadar, Benkovac, Biograd na Moru, Obrovac i Otočac, odnosno područje današnje Zadarske županije.

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Domovinski rat, Republika Hrvatska, demokracija, Narodni list, novinarstvo, analiza sadržaja

nije evidentirano