hrvatski

Kartografska analiza karte Stjepana Glavača iz 1673. godine

Karta Stjepana Glavača iz 1673. godine izrađena je i objavljena u doba kada je sjeverni i središnji dio današnje Hrvatske bio pod habsburškom vlašću. Ujedno, to je bilo doba čestih habsburško-mletačko-osmanlijskih sukoba, neposredno poslije Zrinsko-Frankopanske urote. Karta se svojom detaljnošću u prikazu geografskih sadržaja, slikovitom dočaravanju reljefnih oblika, brojnim toponimima, ucrtavanju hrvatske milje i dvostrukih vrijednosti geografskih dužina ističe od ranije izdanih karata drugih autora. Glavač je podatke prikupljao terenskim obilascima i opažanjima pa je na temelju tako prikupljenih prostornih podataka izradio kartu današnje središnje Hrvatske u krupnom mjerilu. Jedina pisana saznanja o karti sadržana su u njezinom naslovu i podužoj posveti u kojima su navedeni razlozi koji su potaknuli Glavača na njezinu izradu, kome je posvetio kartu, kako ju je izradio i čime se poslužio prilikom njezine izrade. Ostali podaci nisu zapisani pa je to izazov za istraživače koji proučavaju Glavačevu ostavštinu. Unatoč njezinom značaju za hrvatsku povijest i kartografiju, Glavačeva karta nije dovoljno poznata. U dosadašnjim radovima karta je nedovoljno istražena i postoje razilaženja u mišljenjima pojedinih autora. Mogući razlog svojevrsnoj tajnovitosti karte mogao bi biti taj što postoji samo jedan njezin primjerak. U doktorskom radu analizu Glavačeve karte provela sam na njezinoj digitalnoj kopiji u stvarnoj veličini, a imajući uvid i u originalni primjerak karte koji je pohranjen u Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Označena je signaturom VZ VII/12 i sastavni je dio Valvasorove grafičke zbirke. Istraživanjem Glavačeve karte s geodetskog i kartografskog gledišta doprinijela sam novim spoznajama o toj karti koja se očituju u kartografskoj projekciji karte i njezinim parametrima, duljini hrvatske milje te njezinom odnosu prema drugim miljama i ligama, rješavanju problematike dvostrukih meridijana, istraživanju utjecaja Glavačeve karte, analizi karata koje nalikuju Glavačevoj karti te ocjeni točnosti karte. Pored toga, dala sam povijesni pregled o smještaju Valvasorove grafičke zbirke od njezinih početaka do danas te o obliku i dimenzijama Zemlje u doba izrade Glavačeve karte.

Stjepan Glavač, hrvatska milja, početni meridijani, kartografska projekcija, analiza točnosti karte, Riccioli, Belavić, Patačić

nije evidentirano