hrvatski

Prijeboj

U radu se sustavno analizira institut prijeboja kao način prestanka obveza, reguliran Zakonom o obveznim odnosima. Riječ je o jednom od najstarijih instituta kojim dolazi do istovremenog prestanka uzajamnih, istovrsnih, dospjelih i utuživih obveza ako jedna strana izjavi prijeboj. Pritom, učinak prijeboja djeluje od trenutka kada su se ispunile zakonske pretpostavke prijeboja, a ne od davanja izjave o prijeboju. Pravni učinci prijeboja pogađaju i treće osobe te dovode do prestanka, ne samo glavnih, nego i sporednih obveza. Stoga je cilj ovoga rada sustavno analizirati sve aspekte domaćeg uređenja instituta prijeboja i dati de lege ferenda prijedloge. U radu se polazi od određenja pojma prijeboja, gospodarske uloge, funkcija i povijesnopravnog razvoja prijeboja. Potom se prelazi na analizu pravne naravi, s posebnim naglaskom na njezin utjecaj na zakonske pretpostavke i učinke prijeboja u kontekstu domaćeg zakonodavstva i sudske prakse. Prijeboj se analizira i u kontekstu stečajnog postupka, u kojem se primjenjuju lex specialis pravila o prijeboju. U istraživanju se najviše koristi poredbenopravna i metoda analize. U manjoj mjeri koriste se povijesnopravna i etimološka metoda. Na temelju provedenog istraživanja, zaključuje se da su domaća pravila obveznog prava o prijeboju usporediva sa suvremenim germanskim pravima, te da se pojedini identificirani problemi lako mogu otkloniti manjim de lege ferenda izmjenama ZOO-a pa stoga nisu potrebne značajnije izmjene odredbi o prijeboju u svrhu usklađivanja domaćeg prava sa suvremenim pravnim prometom.

Prijeboj, kompenzacija, jednostrani prijeboj, automatski prijeboj, sudski prijeboj, ugovorni prijeboj, uzajamnost, istovrsnost, utuživost, dospjelost, isključenje prijeboja, izjava o prijeboju, prijeboj u stečaju

nije evidentirano