hrvatski

Učinkovitost osnovnih škola u Republici Hrvatskoj

Temeljna svrha ove doktorske disertacije je doprinijeti boljem razumijevanju različitih čimbenika i pokazatelja koji su povezani s većom učinkovitosti škola te dati preliminarni uvid u stanje učinkovitosti osnovnih škola u Republici Hrvatskoj. U radu se polazi od detaljnog prikaza i analize teorijskih rasprava i empirijskih istraživanja učinkovitosti škola u međunarodnom i nacionalnom kontekstu sukladno kojem se izdvajaju temeljne karakteristike učinkovitosti škola kroz prikaz i opis ključnih čimbenika i pokazatelja učinkovitosti izdvojenih u dosadašnjim istraživanjima. S obzirom da se škola u ovom istraživanju definira i objašnjava u kontekstu sustavskog pristupa organizaciji u radu su izdvojeni temeljni pristupi konceptualizaciji učinkovitosti s posebnim naglaskom na pitanja vezana uz opće karakteristike i funkcioniranje učinkovitih škola. Učinkovitost škola se definira sukladno različitim kriterijima za procjenu učinkovitosti kao što su produktivnost, adaptibilnost, uključenost, kontinuitet, upravljanje kvalitetom, zadovoljstvo, suradnja s dionicima. Sukladno odabranim kriterijima za procjenu učinkovitosti izrađen je teorijsko – empirijski model kao polazište za provedeno empirijsko istraživanje. Pritom su se operacionalizirala različita kontekstualna obilježja škola, opća obilježja škola (školski ulazi), školski procesi te pokazatelji učinkovitosti (školski izlazi). S obzirom na navedeno, učinkovitost škola se u ovom istraživanju procjenjivala na temelju različitih skupina pokazatelja, odnosno na temelju procjene učinkovitosti različitih aspekata djelovanja škola: Učinkovitog djelovanja škole usmjerenog na uspjeh učenika, Učinkovitog odgojnog djelovanja škole usmjerenog na disciplinu učenika, Učinkovitog djelovanje škole usmjereno na vrednovanje rada, Učinkovitog djelovanja škole usmjerenog na obogaćivanje školskog kurikuluma, Učinkovitog društveno – javnog djelovanja škole, Učinkovitog djelovanja škole usmjerenog na suradnju, Učinkovitog djelovanja škole usmjerenog na zadovoljstvo zaposlenika i korisnika. S obzirom na postavljeni teorijsko – empirijski model, u ovom su se istraživanju najprije opisala kontekstualna i opća obilježja osnovnih škola u Republici Hrvatskoj, a zatim se opisalo stanje učinkovitosti osnovnih škola u Republici Hrvatskoj na temelju odabranih pokazatelja. Nadalje, ispitalo se postoje li razlike (odnosno povezanost) u učinkovitosti osnovnih škola u Republici Hrvatskoj s obzirom na kontekstualna i opća obilježja škola, a potom se utvrdilo postoji li razlika u učinkovitosti osnovnih škola u Republici Hrvatskoj s obzirom na dominantni tip školskog vođenja kao odabrane varijable školskog procesa. Osnovnu jedinicu analize u ovom istraživanju činile su osnovne škole u Republici Hrvatskoj. Populaciju su činile sve matične osnovne škole u RH, a uzorak istraživanja 56 osnovnih matičnih škola u RH. U istraživanju se primijenio postupak anketiranja za kolektiranje podataka. Korišten je novokonstruiran Upitnik za prikupljanje objektivnih pokazatelja učinkovitosti i obilježja škola. Obrada podataka izvršila se pomoću Statističkog programa za društvene znanosti (IBM SPSS, 20.0.). Nalazi istraživanja pokazali su kako većina ispitanih osnovnih škola u RH pripada skupini više učinkovitih škola, nešto manji broj ispitanih škola pripada skupini srednje učinkovitih škola, a niti jedna škola iz uzorka ne pripada skupini niže učinkovitih škola. Također se pokazalo kako postoji statistički značajna razlika u učinkovitosti pojedinih aspekata djelovanja škola i u ukupnoj učinkovitosti osnovnih škola u RH s obzirom na pojedina kontekstualna i opća obilježja škola kao što su osnivač, okružje rada, status škole, veličina škole, broj smjena u školi, broj učenika na jednog učitelja u školi, postotak učenika putnika, postotak učenika koji koriste subvencije, stručna zastupljenost u predmetnoj nastavi, postotak unaprijeđenih učitelja u razrednoj nastavi, postotak unaprijeđenih učitelja u predmetnoj nastavi, oblici odgojno- obrazovnog rada koji se provode u školama, opremljenost škole te pribavljanje dodatnih financijskih sredstava. Nadalje, pokazalo se kako postoji statistički značajna razlika u učinkovitosti osnovnih škola u RH s obzirom na dominantni tip školskog vođenja, odnosno kako su škole u kojima je dominantno zastupljeno distribuirano školsko vođenje učinkovitije u djelovanju škole usmjerenom na zadovoljstvo zaposlenika i korisnika. Također se pokazalo kako među odabranim moderatorima (kontekstualnim i općim obilježjima škola) nema statistički značajnih moderatora na značajnost razlike između škola s različitim dominantnim tipom školskog vođenja i pokazatelja učinkovitosti škola. Rezultati provedenog istraživanja ukazuju na potrebu za podizanjem razine učinkovitosti hrvatskih osnovnih škola kroz unapređenje rada škola u svim promatranim aspektima djelovanja, a posebice u onim aspektima u kojima se pokazala niža razina učinkovitosti (sukladno svakoj promatranoj školi). Pritom se prvenstveno misli na osnaživanje ravnatelja i drugih ključnih dionika uključenih u odgojno- obrazovni proces koje treba ići u smjeru boljeg razumijevanja temeljnih čimbenika koji doprinose većoj učinkovitosti škola, prepoznavanja i razumijevanja ključnih pokazatelja učinkovitosti te u konačnici na ukazivanje na najznačajnije aspekte djelovanja škole koji doprinose većoj učinkovitosti škola. Rezultati istraživanja također ukazuju na nužnost ujednačavanja uvjeta rada hrvatskih osnovnih škola, prvenstveno u pogledu osiguravanja dostatnih financijskih sredstava za funkcioniranje škole u svim aspektima djelovanja, posebice kroz bolju podršku školama od strane osnivača te osiguravanja temeljnih prostornih i kadrovskih preduvjeta za odvijanje odgojno-obrazovnog procesa. Sukladno nalazima istraživanja izdvajaju se smjernice i preporuke istraživačima i sudionicima odgojno – obrazovnog procesa, kao i nadležnim institucijama i kreatorima obrazovnih politika na nacionalnoj razini.

škola kao organizacija, istraživanja učinkovitosti škola, učinkovitost škola, čimbenici učinkovitosti, pokazatelji učinkovitosti

nije evidentirano