hrvatski

Upravljanje šumama đakovačkog biskupijskog vlastelinstva u vrijeme biskupa Josipa Jurja Strossmayera (1850. - 1905.)

Đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer poznat je kao veliki mecena hrvatske prosvjete, znanosti i kulture. Šume đakovačkog biskupijskoga vlastelinstva donosile su glavninu njegovih prihoda, a licitacije u kojima su prodani pojedini šumski odjeli postale su slavne po velikim iznosima koji su izlicitirani. Goleme površine šume koje su pritom posječene dale su povoda Strossmayerovim protivnicima da potaknu sumnju u zakonitost upravljanja biskupijskim vlastelinstvom. U dva slučaja sumnje su zamalo dovele do ozbiljnih posljedica. Godine 1876. đakovačka podžupanija odlučila je zaustaviti prodaju velike šume Mađareva bara za 400.000 forinti koju je Strossmayer već ugovorio, a 1889. Upravni je odbor Virovitičke županije odlučio sve šume biskupijskoga vlastelinstva staviti pod sekvestar. Međutim, u oba slučaja Strossmayer je uspio dokazati da su optužbe protiv njega i uprave vlastelinstva bile neosnovane. U isto vrijeme Strossmayer je provodio i segregaciju pašnjaka i šuma s bivšim urbarijalnim općinama, zbog koje je također morao žrtvovati velike šumske površine. Arhivska građa o tim slučajevima otkriva brojne činjenice o eksploataciji šuma u Slavoniji u to doba, a pruža i dragocjene podatke o Strossmayerovu upravljanju biskupijskim vlastelinstvom i procesu segregacije koji je vodio

Josip Juraj Strossmayer, Đakovačko biskupijsko vlastelinstvo, šumarstvo, segregacija

nije evidentirano