hrvatski

Supekov odnos prema pojedinim pravcima u suvremenoj filozofiji

U nekoliko svojih knjiga, kao što su "Teorija spoznaje" (1974.), "Filozofija znanosti i humanizam" (1979.), te dva izdanja knjige "Filozofija, znanost i humanizam" (1991. i 1995.), Ivan Supek raspravlja o pojedinim pravcima, ili pojedinim smjerovima, u suvremenoj filozofiji. U prilogu se ponajprije razmatra sam pojam »suvremena filozofija«, a potom se, na primjeru Supekova odnosa spram nekoliko odabranih pravaca – poput Husserlove fenomenologije, Heideggerove fundamentalne ontologije, Sartreova egzistencijalizma, Hartmannova kritičkoga realizma, Russellova logičkoga atomizma, filozofije mladoga Wittgensteina, Carnapova logičkoga pozitivizma, filozofije Bečkoga kruga, Austinove »filozofije običnoga jezika«, filozofije jezika »staroga« Wittgensteina – pokušava pokazati i Supekov odnos prema dvadesetostoljetnoj filozofiji uopće. Budući da je Supek bio vrlo oštar kritičar gotovo svih pravaca u suvremenoj filozofiji, na moguće pitanje tko u tome slučaju još preostaje, iznosi se mišljenje da je to prije svega Immanuel Kant, a do neke mjere, naime u određenim dijelovima svoje filozofije, i Aristotel. No kako ni Kant ni Aristotel nisu »suvremeni« filozofi, na kraju se pokušava naznačiti na koji način u filozofiji valja shvatiti sam pojam suvremenosti.

Ivan Supek ; suvremena filozofija ; Edmund Husserl ; Nicolai Hartmann ; Martin Heidegger ; Ludwig Wittgenstein ; Rudolf Carnap ; Bečki krug ; Jean-Paul Sartre ; John Austin ; Immanuel Kant ; Aristotel

Znatno proširena inačica predavanja koje je održano na skupu pod naslovom "Obilježavanje 100- te obljetnice rođenja akademika Ivana Supeka".