hrvatski

Biljni genetski izvori kao baza oplemenjivanja, sadašnjost i budućnost

U periodu kada je čovjek iz nomadskog prešao u sjedilački način života počeo je i planirani uzgoj biljaka. Već tada je čovjek počeo odvajati krupnije sjemenke i njih zasijavati u cilju dobivanja većih i kvalitetnijih plodova. Može se smatrati da je to bio početak oplemenjivanja. Tek je Gregor Mendel otkrio zakonitosti po kojima se nasljeđuju određena svojstva te ga smatramo ocem genetike. Današnje moderne tehnike oplemenjivanja podrazumjevaju ubacivanje gena sa točno određenim željenim svojstvima u genom biljke koju se oplemenjuje što uvelike ubrzava i olakšava proizvodnju biljke željenih kvaliteta. Problem se javlja u vidu posjedovanja gena sa određenim kvalitetama. Mnogi divlji srodnici su iščezli, a upravo takve divlje biljke su često nosioci gena koji su zaslužni npr. za otpornost na ekstremne klimatske uvjete. Stoga se danas nastoji sačuvati što više takvih jedinki, ali tu se javljaju problemi kao što su klimatske promjene i utjecaj čovjeka. Stoga danas diljem svijeta postoje stotine banaka gena u kojima se čuvaju sjemenke svih postojećih pa tako i raznih ugroženih vrsta čiji genom bi u budućnosti mogle imati ključnu ulogu u poboljšanju gospodarskih svojstava kultiviranog bilja.

oplemenjivanje ; Klimatske promjene ; Divlji srodnici ; Banke gena

nije evidentirano