hrvatski

Case study Financijska agencija

Za drugu međunarodnu konferenciju u organizaciji Geodetskog fakulteta iz Zagreba za istražiti odabran je poslovni slučaj Financije agencije. Zelenika definira metodu studija slučaja kao postupak kojim se izučava neki pojedinačni slučaj iz određenog znanstvenog područja, ali ne predstavlja znanstvenu metodu u pravom smislu te riječi, jer se samo na temelju rezultata promatranja više slučajeva mogu izvući odre¬đene zakonitosti. Heath definira studiju slučaja kao prikaz ili opis situacije, ili slijeda događaja, koji povlače za sobom ishode ili probleme za analizu i rješenje. Harling piše kako je studija slučaja holistički pristup koji istražuje i opisuje neki fenomen u njegovu prirodnom ambijentu. Stoga je u ovom radu fokus na studiju slučaja Financijske agencije kao endemskog primjera (fenomena) takove organizacije u Europi. Upravo iz tog razloga je važna za istražiti. Kako se radi o vrlo složenoj i dinamičnoj organizaciji koja je u svom životnom vijeku dužem od pola stoljeća preživjela transformacije, mijenjala organizacijske oblike, ne može biti promatrana samo s relativno uskog stajališta neke pojedinačne znanstvene discipline već zasigurno zahtijeva obuhvatniji interdisciplinarni pristup. Visok stupanj osjetljivosti studije slučaja jedan je od glavnih razloga zbog kojih se pred tu vrstu empirijskih istraživanja postavljaju osobito rigorozni zahtjevi u pogledu valjanosti i preciznosti dobivenih rezultata. Osim toga, rezultati istraživanja vremenskih serija, kao jednog od najučestalijih dinamičkih analiza longitudinalnih procesa, najizravnije su izloženi znanstvenoj i javnoj verifikaciji, jer se mogu sasvim neposredno provjeriti realnim neovisnim i lako dostupnim pokazateljima. Utvrđivanje povezanosti rezultata istraživanja s objektivnim vanjskim kriterijem – promjenama subjektovog sustava – pruža iznimnu priliku za argumentiranu evaluaciju primijenjenih metoda istraživanja, te identificiranje mogućih izvora pogrešaka i pristranosti koji umanjuju valjanost dobivenih rezultata. Upravo stoga rezultati validacije case study istraživanja postaju mjerilo valjanosti i ostalih istraživanja koja se temelje na primjeni sličnih istraživačkih metoda. Dosad je u svjetskoj znanstveno-teorijskoj i metodološkoj literaturi objavljeno mnogo različitih empirijskih istraživanja ovog karaktera, ali bitno različitih prema stupnju znanstvene utemeljenosti, primijenjenoj istraživačkoj metodologiji i valjanosti dobivenih rezultata. Upravo heterogenost dosadašnjih istraživanja omogućava uvid u prilično široki raspon čimbenika koji bi se, u našim uvjetima, mogli pokazati relevantnima za valjanost studije slučaja, kao i identificiranje mogućih izvora pogrešaka i pristranosti: od onih koje su posljedica nedovoljne znanstvene utemeljenosti nacrta i metoda istraživanja do onih koje se mogu javiti zbog izrazito promjenjive prirode subjektivnog sustava čija se dinamika teško može pratiti primjenom tradicionalnih prognostičkih modela. Iz tih razloga jedna od mogućih kritičkih primjedbi koje se upućuju case study istraživanjima sa stajališta znanstvene analize zasigurno je najrelevantnija kritika na račun njihove nedostatne metodološke valjanosti.

Financijska agencija, složena organizacija, poslovni slučaj

nije evidentirano