hrvatski

Kakvoća svinjskih trupova i polovica podrijetlom s obiteljskih gospodarstava i modernih farmi

Istraživanje je provedeno na 62 tovljenika, raspoređenih u dvije skupine ovisno o njihovom podrijetlu (velike farme vs. obiteljska poljoprivredna gospodarstva), s ciljem istraživanja razlike u njihovom sastavu trupa. Na liniji klanja izmjerena je masa trupa, debljina leđnog mišića (M) i leđne slanine (S), te procijenjen postotak mišićnog tkiva prema važećoj metodi „Dvije točke“ te su četiri dijela (but, leđni dio, trbušno-rebarni dio, plećka) lijeve polovice disecirane prema EU referentnoj metodi (Walstra i Merkus, 1996). kako bi utvrdila slijedeća svojstva kvalitete svinjskih polovica: masa buta, postotak buta u polovici, masa i postotak potkožnog masnog tkiva s kožom u butu, masa i postotak intermuskularnog masnog tkiva u butu, masa i postotak kostiju, masa i postotak mišićnog tkiva u butu, postotak mišićnog tkiva buta u polovici, masa leđnog dijela, postotak leđnog dijela u polovici, masa i postotak potkožnog masnog tkiva leđnog dijela s kožom, masa i postotak intermuskularnog tkiva u leđima, masa i postotak kostiju u leđima, masa i postotak mišićnog tkiva u leđima, postotak mišićnog tkiva leđa u polovici, masa plećke, postotak plećke u polovici, masa i postotak potkožnog masnog tkiva s kožom u plećki, masa intermuskularnog tkiva u plećki, masa i postotak kostiju u plećki, masa i postotak mišićnog tkiva u plećki, postotak mišićnog tkiva plećke u polovici, masa rebarnog dijela, postotak rebarnog dijela u polovici, masa i postotak potkožnog masnog tkiva s kožom u rebarnom dijelu, masa intermuskularnog tkiva u rebarnom dijelu, masa i postotak kostiju u rebarnom dijelu, postotak mišićnog tkiva rebarnog dijela u polovici, masa i postotak podslabinskog mišića u polovici. Svinje podrijetlom s modernih farmi bile su nešto lakše u odnosu na životinje podrijetlom s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (81, 31 vs. 88, 1 kg), međutim, istraživane se skupine nisu razlikovale u težinama hladne polovice. Životinje podrijetlom s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava imale su veću debljinu leđne slanine, i posljedično i nižu mesnatost utvrđenu metodoma „dvije točke“ i EU referentnom metodom disekcije. Unatoč sličnoj težini buta, svinje podrijetlom s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava imale su manji udio buta u polovici s većim udjelom masnog tkiva (potkožnog i intermuskularnog) te manjom masom i udjelom mišićnog tkiva u odnosu na životinje podrijetlom s modernih farmi. Životinje podrijetlom s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava imale su veću masu leđnog dijela, sa većom masom i udjelom masnog tkiva, ali i kostiju u odnosu na životinje podrijetlom s modernih farmi. Sukladno tome, svinjske polovice podrijetlom s modernih farmi imale su veću masu i udio mišićnog tkiva kako u leđnom dijelu, tako i leđnog dijela u polovicama. Istraživane se skupine svinja nisu razlikovale u masi i udjelu plećke u polovicama, no polovice podrijetlom s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava imale su veću masu i udio potkožnog masnog tkiva od polovica svinja podrijetlom s modernih farmi. Udio mišićnog tkiva u plećki, kao i udio mišićnog tkiva plećke u polovici, bio je viši u svinja podrijetlom s modernih farmi. Svinje podrijetlom s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava imale su značajno veće mase i udjele rebarnog dijela te njegovog intermuskularnog i potkožnog mišićnog tkiva, kao i udio kostiju u rebarnom dijelu u odnosu na svinje podrijetlom s modernih farmi. Unatoč tome, svinjske polovice podrijetlom s modernih farmi imale su značajno viši udio mišićnog tkiva u rebarnom dijelu, kao i mišićnog tkiva rebarnog dijela u polovici. Istraživane se skupine svinja nisu međusobno statistički značajno razlikovale u masi i udjelu podslabinskog mišića u polovici. Razvrstavanjem polovica na trgovačke klase utvrđeno je kako je 21, 88% polovica podrijetlom s modernih farmi bilo svrstano u klasu S, 46, 88% u klasu E, 18, 75% u klasu U i 12, 50% u klasu R. Suprotno tome, samo je 3% polovica podrijetlom s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava bilo svrstano u klasu S, dok je 30% svrstano u klasu E, 43, 33% u klasu U, 16, 67% u klasu R te čak 7% u klasu O. Razlog svemu navedenom vjerojatno su izražene razlike u pasminskom sastavu, ali i hranidbi i načinu držanja životinja u ova dva sustava svinjogojske proizvodnje. Preporuča se bolja edukacija uzgajivača svinja s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u smislu hranidbe i smještaja životinja, čime se proizvodnja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima može optimizirati, a razlike u udjelu mišićnog tkiva u pojedinim dijelovima i u polovici minimalizirati.

svinje ; sastav polovica ; mesnatost ; disekcija ; EU referentna metoda

nije evidentirano