Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 983484

Sustav upravljanja i razvoja individualne kapitalizirane štednje u mirovinskom sustavu Republike Hrvatske


Buneta, Anđelka
Sustav upravljanja i razvoja individualne kapitalizirane štednje u mirovinskom sustavu Republike Hrvatske, 2012., magistarski rad, Ekonomski fakultet, Zagreb


CROSBI ID: 983484 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Sustav upravljanja i razvoja individualne kapitalizirane štednje u mirovinskom sustavu Republike Hrvatske
(The system ofmanagement and development of individual capitalized savings in the pension system of the Republic of Croatia)

Autori
Buneta, Anđelka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
09.05

Godina
2012

Stranica
152

Mentor
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević

Ključne riječi
mirovinsko osiguranje, generacijska solidarnost, individualna kapitalizirana štednja, obvezni doprinosi, prikupljanje podataka, osobni računi osiguranika
(pension insurance, generation solidarity, individual capitalised savings, obligatory contributions, data gathering, personal account of insured person)

Sažetak
Demografski trendovi i sve veće učešće starije populacije u ukupnom stanovništvu s relativno visokim beneficijama utjecali su na opstojnost mirovinskog sustava generacijske solidarnosti. Financiranje mirovina postaje sve veći problem i doprinosi koje izdvajaju zaposleni i njihovi poslodavci više nisu dostatni za isplatu mirovina sve većeg broja umirovljenika. Nedostatak prihoda od mirovinskih doprinosa države sve češće supstituiraju poreznim prihodima, što ima za posljedicu da doprinosi postaju sve sličniji porezima. Zato se kod oblikovanja sustava obveznih doprinosa postavljaju vrlo slični zahtjevi kao kod oblikovanja poreznog sustava. U traženju odgovora na financijske probleme, Republika Hrvatska je reformirala svoj mirovinski sustav na način da je uz generacijsku solidarnost uvela i obveznu individualnu kapitaliziranu štednju osiguranika, kao i dobrovoljnu mirovinsku štednju. Time su uz državu osiguranici postali suodgovorni za svoju buduću mirovinu jer su zakonski obavezani da štede za svoju starost. S obzirom da zakonski okvir za funkcioniranje svih dijelova mirovinskog sustava propisuje država i očekivano sve veću ulogu drugog stupa mirovinskog osiguranja u ukupnom mirovinskom sustavu, istraženo je kako se nedovoljno pripremljene zakonske izmjene reflektiraju na mirovinski sustav u cjelini. Mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje su dva dijela obveznog mirovinskog osiguranja koja funkcioniraju na različitim načelima. Funkcioniranje na različitim načelima dovodi i do brojnih problema koje država nastoji ublažiti afirmiranjem prednosti jednog i drugog, jer su međusobno prožeti i „potresi“ u jednom dijelu imaju direktni ili indirektni utjecaj na drugi dio obveznog mirovinskog osiguranja. Normativnim aktima država uređuje pravila funkcioniranja unutar i između dijelova mirovinskog sustava. Tako drugi stup mirovinskog osiguranja počiva na individualnoj štednji i buduća mirovina isključivo ovisi o uplaćenim i kapitaliziranim sredstvima na osobnim računima osiguranika, dok prvi stup mirovinskog osiguranja počiva na načelima solidarnosti, uzajamnosti i pravičnosti između uplaćenih doprinosa i mirovinskih prava, a sve više se udaljuje od osnovnih načela. To je posebno izraženo kod povlaštenih mirovina, što nameće obvezu njihovog preispitivanja i možebitnog redizajna. Stopa obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj iznosi 20% i nije među najvećim stopama koje imaju europske države. Za osobe koje su osigurane u drugom stupu mirovinskog osiguranja doprinos se dijeli: 15% za prvi stup i 5% za drugi stup mirovinskog osiguranja. Iako je devet godina funkcioniranja individualne kapitalizirane štednje kratko vrijeme za dugoročnu ocjenu učinaka, već je sada moguće uočiti probleme koji u budućnosti mogu rezultirati socijalnim pritiscima i utjecati na gospodarsku i političku stabilnost u zemlji. Istraživanje je pokazalo da više od 438.000 osiguranika iz drugog stupa mirovinskog osiguranja ima neaktivne osobne račune, što znači da u pravilu tri mjeseca nije bilo uplata na njihove račune. Radi se o relativno velikom broju osobnih računa koji ukazuju na problem neredovitog punjenja mirovinskih računa (zbog neisplate plaće ili mirovinskih doprinosa), a time i manje štednje za buduće mirovine. Problem je to veći jer je omjer između sadašnjih umirovljenika i osiguranika u prvom stupu mirovinskog osiguranja najniži u hrvatskoj povijesti i iznosi 1 : 1, 22. Osim toga, različite osnovice za obračun mirovinskog doprinosa dovode do nejednakog fiskalnog opterećenja pojedinih skupina mirovinskih osiguranika. Istraživanje je pokazalo da su jednaki dohodci osiguranika različito opterećeni obvezom plaćanja mirovinskih doprinosa. Na individualnu kapitaliziranu štednju kao i na mirovinski sustav u cjelini ima utjecaja i sam način prikupljanja mirovinskih doprinosa. Sve države žele ustrojiti efikasnu i jeftinu socijalnu administraciju koja će omogućiti veću naplatu socijalnih doprinosa. Zato je izbor učinkovitog modela prikupljanja mirovinskih doprinosa bitan za cijeli mirovinski sustav. Istraživanje je pokazalo da sve izraženiji problemi u svezi naplate obveznih doprinosa (procjena izgubljenog prihoda od doprinosa za drugi stup je prosječno 32% u odnosu na svote koje su trebale biti uplaćene kroz 8. godina) upućuju na nužnost dodatnog preispitivanja sadašnjeg modela prikupljanja doprinosa, podjele međusobne nadležnosti povezanih institucija, kao i visokih administrativnih troškova. Troškovi vođenja i upravljanja sredstvima na osobnim računima osiguranika su ozbiljna prijetnja uspješnosti mirovinskog osiguranja na osnovu individualne kapitalizirane štednje. Kako se kod oblikovanja sustava ubiranja doprinosa i poreza postavljaju gotovo identični zahtjevi, može se zaključiti da je centralizacija tokova podataka s ažuriranjem na jednom mjestu i novčanog tijeka, pravi put ka smanjenju administrativnih troškova za državnu upravu, mirovinsku industriju i obveznike uplate doprinosa. Struktura ulaganja obveznih mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj slična je strukturi ulaganja u drugim zemljama. Bez obzira na sličnu strukturu, obvezni mirovinski fondovi su u razdoblju 2002. do 2007. godine ostvarili prosječni godišnji prinos od 6, 1%, što je manje od Poljske (9, 6%), a više od Mađarske (3, 1%). Obvezni mirovinski fondovi su 2008. godine prvi puta poslovali s gubitkom zbog ekonomske krize i potresa na tržištu vrijednosnih papira. Iako su oscilacije u dugoročnom razdoblju mirovinske štednje potpuno prirodne te se javljaju povoljnija i manje povoljna razdoblja, i bez obzira na konzervativnu politiku ulaganja i s njom povezane manje rizike, te činjenice ne umanjuju problem za one osiguranike koji odlaze u mirovinu baš u godini u kojoj je se vrijednost imovine mirovinskih fondova značajno smanjila. U posljednje vrijeme ovaj problem je glavna tema rasprave u stručnim krugovima kako bi se pronašao adekvatan način.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija



POVEZANOST RADA


Ustanove:
RRIF Visoka škola za financijski menadžment, Zagreb,
Sveučilište Libertas

Profili:

Avatar Url Anđelka Buneta (autor)


Citiraj ovu publikaciju

Buneta, Anđelka
Sustav upravljanja i razvoja individualne kapitalizirane štednje u mirovinskom sustavu Republike Hrvatske, 2012., magistarski rad, Ekonomski fakultet, Zagreb
Buneta, A. (2012) 'Sustav upravljanja i razvoja individualne kapitalizirane štednje u mirovinskom sustavu Republike Hrvatske', magistarski rad, Ekonomski fakultet, Zagreb.
@phdthesis{phdthesis, author = {Buneta, A.}, year = {2012}, pages = {152}, keywords = {mirovinsko osiguranje, generacijska solidarnost, individualna kapitalizirana \v{s}tednja, obvezni doprinosi, prikupljanje podataka, osobni ra\v{c}uni osiguranika}, title = {Sustav upravljanja i razvoja individualne kapitalizirane \v{s}tednje u mirovinskom sustavu Republike Hrvatske}, keyword = {mirovinsko osiguranje, generacijska solidarnost, individualna kapitalizirana \v{s}tednja, obvezni doprinosi, prikupljanje podataka, osobni ra\v{c}uni osiguranika}, publisherplace = {Zagreb} }
@phdthesis{phdthesis, author = {Buneta, A.}, year = {2012}, pages = {152}, keywords = {pension insurance, generation solidarity, individual capitalised savings, obligatory contributions, data gathering, personal account of insured person}, title = {The system ofmanagement and development of individual capitalized savings in the pension system of the Republic of Croatia}, keyword = {pension insurance, generation solidarity, individual capitalised savings, obligatory contributions, data gathering, personal account of insured person}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font