hrvatski

Nacionalni identitet Mađara-rituali i svakodnevica u sjećanju/pamćenju pripadnika zajednice (Požeško-slavonska, Virovitičko- podravska, Bjelogorsko-bilogorska županija)

Istraživanje je provedeno 2016. godine, a u istraživanju su korišteni kvalitativni polustrukturirani intervjui, sa pitanjima koja se odnose na njihov dolazak na prostore ove tri županije, zanimanja kojima su se bavili, ulogu mađarskog jezika u njihovoj svakodnevici i nacionalnom identitetu, poziciju i ulogu Mađara u Drugom svjetskom ratu, socijalističkom razdoblju, vremenu raspada jugoslavenske države, udrugama i školstvu, te još nekim aspektima svakodnevice Mađara na prostoru istraživanja. Kontakt sa intervjuiranima je uspostavljen posredstvom mađarskih udruga koje djeluju na spomenutom području što je istraživačima omogućilo lakšu komunikaciju sa ispitanicima i dobivanje odgovora koji će omogućiti slojevitiju spoznaju o statusu, identitetu, svakodnevici i asimilaciji pripadnika mađarske nacionalne manjine. Ukupno je intervjuirano 24 ispitanika, prema spolu 11 žena i 13 muškarca, rođenih između 1930. godine i 1973. godine. Kazivači su podrijetlom iz Male Pisanice, Velike Pisanice, Lasovca Gaja, Kreštelovca, Goveđeg Polja, Nove Ploščice, Dežanovca, Brekinske, Trojeglave, Lipika, Bedenika, Dišnika, Novog Gradca, Grbavca i Budakovca. Uz intervju, u elaboraciji ove problematike će se koristiti i arhivski dokumenti uz teorijske interpretacije rituala, svakodnevice te njihove veze sa pamćenjem/sjećanjem pripadnika nacionalne zajednice, u funkciji prijenosa, socijalne konstrukcije i čuvanja nacionalnog identiteta.

Mađari, Daruvar, Grubišno Polje, Virovitica, Velika Pisanica, national identity

nije evidentirano