hrvatski

Sveta Stolica i prostor osmanskog Balkana tijekom ranog novog vijeka: kontinuitet i promjene unutar kompleksne diplomatske povijesti

Balkanski poluotok oduvijek je bio prostor od posebne važnosti u okviru širih interesa Rimske kurije. Ta upućenost nije proizlazila samo zbog njegove neposredne blizine, s onu stranu Jadrana, već i zbog različitih geopolitičkih čimbenika koji su utjecali na vjerske prilike tog prostora. Najveći izazovi za papinski Rim uslijedili su dolaskom Osmanlija koji su do sredine 16. stoljeća, uspjeli podvlastiti najveći dio Balkana. Papinstvo je tijekom 16. i 17. stoljeća istovremeno manifestiralo dvostruka nastojanja. Okupljajući širu kršćansku koaliciju za potiskivanje Osmanlija, Rim je demonstrirao snažnu političku inicijativu, dok je istovremeno nastojao podržati opstanak te pastoralnu organizaciju preostalih katoličkih enklava diljem osmanskog Balkana. Značajan dio balkanske vojno- političke te misijske politike uspješno je sprovođen posredstvom posebnih odnosa koje je Sveta Stolica njegovala s Dubrovačkom Republikom, osmanskim vazalom. Međusobna upućenost nije proishodila samo iz prirodne usmjerenosti malene, ekskluzivno katoličke državice, prema duhovnom prvaku katoličkog svijeta, već zbog mnogo kompleksnije uzajamne koristi. Budući je tijekom 16. i 17. stoljeća, opstojnost Dubrovnika mogla biti ugrožena ne samo od nepredvidljivog Osmanskog Carstva, već podjednako i od Mletačke Republike, važnost Svete Stolice za Dubrovnik ogleda se u činjenici da je Rim predstavljao uvijek pouzdanu i efikasnu političku zaštitu. Upravo zbog efikasnijeg sprovođenja balkanske politike, egzistencija Dubrovačke Republike za Svetu Stolicu bila je od posebne važnosti. Sagledavanje diplomatskih odnosa Dubrovnika i Rima, gdje oba čimbenika, u historiografskom diskursu predstavljaju sinonime za dugu i bogatu diplomatsku tradiciju, teško se mogu sagledati izvan balkanskog konteksta i svega onoga što se odvijalo uzduž istočnojadranske osmansko- kršćanske granice, posebno tijekom turbulentnog 17. stoljeća.

Dubrovačka Republika, Osmansko Carstvo, Sveta Stolica, Morejski rat

Sažetak rada je objavljen knjizi sažetaka: Znanstveni skup povodom 300-te godišnjice osobođenja Imotskog od osmanske vlasti ; ur. Ivan Alduk, Imotski: Konzervtorski odjel u Imotskom, Grad Imotski-Pučko otvoreno učilište, Franjevački samostan Imotski, 2017, 18-19.