hrvatski

Dubrovačka ladanjska arhitektura: zrcalna projekcija jadranske ranonovovjekovne stvarnosti

Opći prosperitet predrenesansnog Dubrovnika i njegova otvorenost humanističkim strujanjima, te povezanost s Apeninom, doveli su do prihvaćanja novih oblika u kulturi življenja dubrovačke elite, među kojima posebno mjesto – svojevrsni trend - zauzima boravak na ladanju. Kvantitet ladanjskih objekata upućuje na svu kompleksnost te pojave, predstavljajući političku, gospodarsku, društvenu te urbanističku intervenciju u izvangradski prostor. S obzirom da kulturni trendovi predstavljaju odraz društveno- ekonomskih prilika, uvjetovanih i različitim geopolitičkim čimbenicima, svrha predavanja jest uputiti na širi povijesni kontekst Dubrovačke Republike, koji je rezultirao tim kulturnim fenomenom, posebno tijekom 16. stoljeća. Iako je to period najintezivnije izgradnje, ona zapravo predstavlja simptom svojevrsne ekonomske „skleroze“. Naime, kapital koji je akumuliran još tijekom kasnog srednjovjekovlja pretvoren je u nove kare brodskog prostora, koji neće podržavati tranzitni trgovački promet kroz dubrovačku luku, već će se otisnuti na tzv. slobodnu plovidbu, povezujući mediteranske luke Levanta i Ponenta. Jedini vanjskopolitički cilj kojem su bila podređena sva dubrovačka diplomatska nastojanja bilo je očuvanje političke neutralnosti, koja je omogućavala sudjelovanje unutar globalne ekonomske razmjene, kojoj su dubrovački trgovci tijekom 16. stoljeća i dalje predstavljali značajnu kariku. Međutim, iako se tijekom doista burnog 16. stoljeća ostvario značajan prihod od vozarine neutralne dubrovačke zastave, poglavito tijekom Svetih liga, ulaganje u pomorski sektor zapravo predstavlja prvu stepenicu u odljevu kapitala izvan dubrovačkih državnih granica. Osiguravajući sebi razmjerno dobru, ali ponajviše sigurnu zaradu upuštanjem u novčarsko poslovanje, ponajprije s novčarskim institucijama na Apeninskom poluotoku, Dubrovčani su dobit najčešće pohranjivali u depozite stranih banaka, čime je onemogućeno oplemenjivanje stečenog kapitala. Ulaganje u nekretnine intezivnom izgradnjom reprezentativnih ladanjskih sklopova, također je jedan od simptoma ove svojevrsne financijske „skleroze“. Nažalost, ovaj dubrovački kulturološki fenomen, koji prvenstveno svojom ambijentalnošću te sraslošću s okolinom nadilazi lokalni značaj, najevidentniji je primjer suvremenog lošeg postupanja prema kulturnoj baštini, kojoj je danas u potpunosti oduzeta sva ambijentalna vrijednost.

Dubrovačka Republika, ladanjska arhitektura, pomorstvo i trgovina, transkonfesionalna diplomacija, transimperijalni čimbenik

nije evidentirano