hrvatski

Kasnosrednjovjekovne nekropole stećaka zapadne Hercegovine

U radu se donose rezultati terenskih i drugih istraživanja nekropola stećaka na području zapadne Hercegovine. Odabirom teme nastojalo se prikupiti što više podataka o nekropolama na navedenom području konzultirajući znanstvenu i stručnu literaturu u kojoj se naišlo na nepotpune, a nerijetko i netočne navode o lokalitetima. Pristupilo se analizama nekropola, formalno-tipološkim analizama nadgrobnih spomenika, natpisne i reljefne građe. Empirijski podatci postignuti revizijama terena poslužili su kao temelj za propitivanje postojećih paradigmi i prezentiranje drugačijega viđenja sepulkralne kulture bosanskohercegovačkog srednjovjekovlja. Suvremeni arheološki standardi pokazuju tendenciju prema nedestruktivnim metodama istraživanja i teorijskim perspektivama u arheologiji putem kojih se dolazi do posve novih arheoloških interpretacija. Svrha tako postavljenih istraživanja bio je pokušaj što boljeg razumijevanja srednjovjekovne sepulkralne kulture, procesa nastanka stećka i smještaja nekropole u prostoru. Interpretacije ne bi bile moguće bez konzultiranja literature iz teorijskih pristupa u arheologiji, točnije koncepata arheologije prostora i krajolika. Pri tome se nastojalo odstupiti od ustaljenih formi i obrazaca prostornog rasporeda nekropola te ukazati da odabir mjesta za ukop pokojnika nije determiniran samo ekonomsko-funkcionalnim parametrima, nego da se u istraživanjima treba više osloniti na kontekst nastanka nove prakse pokapanja tijekom srednjeg vijeka te sagledati stećak kao skulpturu u prostoru. Naglasak je stavljen na doživljaj monumentalne forme nadgrobnoga spomenika kakav je stećak te interakciju između objekta i onoga tko ga promatra u danom kontekstu. Istraživanjem lokaliteta i njihovoga odnosa prema putovima, naseljima i prirodnom okruženju pokušalo se doći do novih spoznaja o tome kako su te populacije percipirale krajolik. Došlo se do određenih spoznaja koje zasigurno neće biti uzete kao zakonitost, ali će biti inovacija u izučavanju. U zaključku disertacije naglašava se kako budućnost istraživanja leži u interdisciplinarnom pristupu te analizama arheoloških podataka dobivenih terenskim radom koje, sukladno napretku epistemološke misli, trebaju biti popraćene teorijskim pristupima u arheologiji 21. st., čime se otvara mogućnost interpretacije na drugačijoj razini.

zapadna Hercegovina, nekropole, topografija, ikonografija, epitafi, teorijska arheologija, prostor, krajolik, humana komponenta prostora, prostorne dimenzije

nije evidentirano