hrvatski

Strah od spoznaje izvora (straha)

U temeljima civilizacija leži izmirrenje filozofske rijči i riječi objava, logosa kao poretka riječi koji odgovara poretku stvari i s druge strane logosu Božje riječi. U suodnosu ova dva područja ljudskog istraživanja/doživljavanja/spoznaje – leži tlo iz koje su niknule suvremene znanosti odnosno svijet kakav poznajemo. Posebno je važno u tom odnosu sgledati ulogu i značenje islamske filozofije koja je ostavila, još uvijek ne dovoljno poznat, utjecaj kako na kršćanske i židovske teologe, tako isto, pa i više, na rađanje europske znanosti, novovjekovne filozofije, kniževnosti. Rad želi podcrtati teze i načine razmišljanja, pa i doprinose filozofskih imena kao što su: Al Kindi, Muhamed ibn Zakaria al-Razi, Al-Farabi, ahmed ibn Muhammed ibn Jakub, poznat i kao 'Ali al-Hazin i Miskawaih, Ibn Sina, Ibn Bagga, Ibn Rušd, Šihab al-Din Suhrawardi Maqtul, Ibn Arabi, Nasir al-Din Tusi... Tekst želi pokazati konzekvence islamskog utjecaja na europsku filozofijsku misao, kao i konzekvence određenih prešućivanja tih utjecaja. Upravo u prešućivanju nekih od tih utjecaja vidim i izvore dijela suvremenih 'nesporazuma' između Zapada i Islama, koje mediji svakodnevno fabriciraju i iz dana u da sve snažnije nadograđuju.

islamska filozofija ; Europa ; Istok ; Zapad ; utjecaji

nije evidentirano