hrvatski

Emocionalna ekonomija 21. stoljeća

Temeljni problem s kojim se sva gospodarstva, sve ekonomije svijeta da¬nas suočavaju nije nestašica roba, u turizmu nestašica kreveta, nego nestašica kupaca, potrošača, u turizmu gostiju. Snagom znanosti i umjetnosti, tehnolo¬gija, institucija i vrijednosti svi gospodarski, ekonomski sustavi mijenjali su se kroz povijest, a u trećem mileniju mijenjaju se još brže, s tom razlikom što se, više nego ikad, u fokusu ekonomije nalaze kupci, gosti, ali i zaposlenici. Mijenja¬ju se njihove fizičke, emocionalne, racionalne i duhovne potrebe, želje, motivi i očekivanja, koji se sintetički mogu iskazati osjetilno-emocionalnim fenomeni¬ma, u socio-psihološkim kategorijama. Ekonomija koja se u osnovi zasniva na osjetilno-emocionalnom fenomenima i koja se vodi načelom izvrsnosti - zado¬voljstvom, oduševljenjem kupaca/gostiju i snagom zanosa zaposlenika kao pro¬izvođača i poslužitelja - može se pojmovno definirati kao emocionalna ekono¬mija. S tim u vezi pred znanost i umjetnost, teoretičare i praktičare, postavljaju se brojna pitanja: Zašto ekonomija 21. st. prerasta u emocionalnu, doživljajnu ekonomiju? Zastoje u rješavanje gospodarskih, društvenih pitanja nužno uz ra¬cionalnu, uključiti i emocionalnu i duhovnu inteligenciju? Zastoje u suvremeno komuniciranje gospodarstva s potrošačima nužno uključiti sva osjetila, emocije i duh? Zastoje ljudskom stvaralaštvu, inteligenciji i mašti čovjeka potrebna snaga duha? U čemu je moć simbola u stvaranju gospodarskih, kulturnih, političkih, umjetničkih, sportskih i drugih brendova?

emocionalna ekonomija, promjene, snaga zanosa

nije evidentirano