hrvatski

Uvod u Vitezovićev "Lexicon Latino-Illyricum"

Knjiga se sastoji od četiriju dijelova. Prva su dva, pod naslovima "Rukopis" i "Izdanje", preneseni pogovor prvomu svesku, te predgovor drugomu svesku cjelokupnoga (trosveščanoga) izdanja rječnika "Lexicon Latino-Illyricum" Pavla Rittera Vitezovića. Pri tome su oba u znatnoj mjeri izmijenjena, dopunjena i dotjerana, a posebice se to odnosi na predgovor drugomu svesku, gdje je za ovu priliku dodano i jedno čitavo poglavlje pod naslovom "Uočeni propusti". K tomu, oba su dijela nadopunjena i nizom bilježaka, koje u izvornome izdanju nije bilo moguće uvrstiti. Ta dva dijela, pogovor prvomu i predgovor drugomu svesku, koji su dakle u knjizi stavljeni jedan pored drugoga, tj. jedan iza drugoga, tvore posve »prirodan« slijed, tako da se doimlju kao zaokružena cjelina. Također, u drugome se dijelu, u većoj ili u manjoj mjeri, razmatraju i četiri skupine iznimno važnih, a ipak nedovoljno proučenih i obrađenih pitanja, naime: nadslovci na latinskim i na hrvatskim riječima (na 1810 latinskih riječi pojavnica te na 9535 hrvatskih riječi pojavnica Vitezović je zabilježio neki nadslovak, znak ponad slova – ukupno ih rabi tri, naslijeđena i preuzeta iz slovnica grčkoga jezika), potom zapis sljednika jata, zatim grecizmi (u rječniku ih ima velik broj, svakako veći negoli je to uobičajeno u latinskim rječnicima takve veličine), te napokon rječnik imena iz Svetoga pisma, gdje Vitezović različita hebrejska imena prevodi na latinski i na hrvatski, a gdjekada uz pojedina hebrejska imena navodi i kakvu napomenu na metajezičnoj razini, koja se tiče izvornoga hebrejskoga zapisa dotičnoga imena, posebice kada je u latinskome (tj. u latinici) riječ o istopisnicama. Nadslovcima je posvećen i poseban, treći dio, i to s osobitim obzirom na pristup takvu istraživanju. U četvrtome je pak dijelu riječ o hebrejskim imenima, naime o podosta neobičnome, a istodobno vrlo važnome dijelu Vitezovićeva rječnika, o čem do danas nije uopće pisano, a ni njegova vrijednost nije u pravome smislu uočena. Hebrejska se imena u izdanju Vitezovićeva rječnika nalaze u četvrtome dodatku, a u naslovu toga četvrtoga dodatka Vitezović ističe da su posrijedi imena iz Svetoga pisma, koja su protumačena »ex P[atre] Amando Ejsenberner Benedictino«. Riječ je o knjizi austrijskoga benediktinca Amanda Eisenbernera pod naslovom "Programmata scripturistica sive nomina Scripturae Sacrae", od godine 1699., koja je Vitezoviću poslužila kao predložak, a bez koje nije moguće valjano razumjeti taj četvrti dodatak. U ovoj se knjizi razmatra jedan njegov dio, naime ona hebrejska imena uz koja Vitezović navodi neku napomenu na metajezičnoj razini, kako bi upozorio na osobitost hebrejskoga zapisa. I te su napomene, kao i sva imena, preuzete iz spomenute Eisenbernerove knjige. Premda je posrijedi »samo« odabrani uzorak, treba pripomenuti da je takav uzorak ujedno i putokaz, koji upućuje na to kako je taj četvrti dodatak moguće obraditi u cjelini.

Pavao Ritter Vitezović ; Lexicon Latino-Illyricum ; prozodija ; silina ; visina ; otega ; tupi znak ; oštri znak ; zavinuti znak ; kratkosilazni naglasak ; visokouzlazni naglasak ; dugosilazni naglasak ; Amand Eisenberner ; Programmata scripturistica sive nomina Scripturae Sacrae ; hebrejska imena

nije evidentirano