hrvatski

Zbornik radova: Vukovar '91. - dvadeset i druga godina poslije - Genocid i memoricidna baština EU

Danas smo, možda viπe nego ikada, dakle, suočeni s pokušajima krivotvorenja, prikrivanja pa i programiranja istine o Vukovaru ‘91., kao i posramljivanja vukovarske tragedije, sve u funkciji izjednačivanja namjere i uloge agresora i pozicije žrtve. Držimo, stoga, da je na djelu neka nova strategija pristupa ovom fenomenu u okviru koje se nastoji, čak i nasilno, prevrednovati njegova uloga u oblikovanju moderne hrvatske kulturne i nacionalne paradigme i identiteta. Kao znanstvenici obvezni smo i odgovorni neprestano promišljati stare i osobito nove odnose i prilike koje mogu dalekosežno usmjeriti razvoj hrvatskoga društva i nacionalne države, naročito u kontekstu činjenice da je Hrvatska od 1. srpnja prošle godine članica Europske unije. Vukovar u ljeto i jesen 1991., nažalost, nije bio tema koja je osobito zanimala i zabrinjavala tadašnji europski i svjetski politički vrh, ali to ne znači da se mi danas ne trebamo baviti ulogom i djelovanjem međunarodnih čimbenika različite provenijencije tijekom srbijanske agresije na Vukovar i Hrvatsku, koji su 1991. ostali uglavnom nezainteresirani za izazove i politiku etničkoga čišćenja i genocida, urbicida i kulturocida koji su počinjeni u Vukovaru. Štoviše, danas to činimo iz obaveza koje smo preuzeli postavπi europski građani, odgovorni za njezinu svekoliku baštinu, pa i onu u Vukovaru, gdje je memoricid, grmekovski definiran još ranih devedesetih godina, u jeku početaka genocidnih obrazaca, protegnut sve do danaπnjih dana.

Vukovar 1991, genocid, memoricid

nije evidentirano