Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 981762

Društvene prilike i svakodnevlje Zadra u pozadini vojnih zbivanja za vrijeme Kandijskoga rata


Novosel, Filip
Društvene prilike i svakodnevlje Zadra u pozadini vojnih zbivanja za vrijeme Kandijskoga rata 2019., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb


Naslov
Društvene prilike i svakodnevlje Zadra u pozadini vojnih zbivanja za vrijeme Kandijskoga rata
(Social Circumstances and a Daily Life in the City of Zadar in the Background of the War of Crete)

Autori
Novosel, Filip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
10.01.

Godina
2019

Stranica
315

Mentor
Čoralić, Lovorka

Ključne riječi
Urbana povijest, bilježnički spisi, Zadar, Dalmacija, istočni Jadran, Mletačka Republika, rani novi vijek, 17. stoljeće, Kandijski rat
(Urban history, notarial acts, Zadar, Dalmatia, Eastern Adriatic coast, the Republic of Venice, early modern age, 17th century, the War of Crete)

Sažetak
Kroz intenzivna kretanja u suvremenoj historiografiji tijekom prošlog stoljeća, kao zasebna i legitimna historiografska podddisciplina profilirala se i urbana povijest. Ona je tijekom svojeg, sada već relativno dugog, postojanja dala brojne rezultate na planu boljeg razumijevanja urbanog prostora u prošlosti, od geografski i kronološki sveobuhvatnih pregleda procesa urbanizacije, preko isto tako tematski ograničenijih studija, do fokusiranja na pojedine probleme iz različitih perspektiva političke, vojne, kulturne te društvene povijesti kao i povijesti arhitekture, ali i ostalih područja društvenih i humanističkih znanosti. Uzimajući u obzir ovako širok spektar interesa, urbana povijest u svojim istraživanjima nije zaobišla niti grad u razdoblju ranog novog vijeka te pojedine geografske prostore, uključujući, naravno, i one europske. Kao jedna od najdugovječnijih i najvitalnijih urbanih regija Europe, svakako se ističe Sredozemlje, a jadranski bazen, kao dio većeg sredozemnog, nesumnjivo je odražavao sve karakteristike Sredozemlja u cjelini, uključujući i one urbane. Uostalom, Venecija, kao jedan od najvećih gradova u ranonovovjekovnoj Europi nalazi se na samom sjeveru Jadranskog mora, stoga njegova istočna obala, kroz jednu gustu mrežu urbanih naselja od mletačke Lagune do Otrantskog tjesnaca, u tom smislu nikako ne predstavlja iznimku. Tijekom ranog novog vijeka, najvećim i najvažnijim gradovima istočnojadranske obale upravljala je Mletačka Republika i upravo činjenica da su pripadali ovoj jakoj pomorskoj sili, nesumnjivo potvrđuje njihov status sastavnog dijela šireg prostora Sredozemlja. Potaknuta brojnim dostignućima strane historiografije i nedovoljnom istraženošću dalmatinskih gradova u ranom novom vijeku, ova disertacija fokusirana je na određena pitanja urbane povijesti istočnog Jadrana na primjeru jednog njegovog grada – Zadra. Tijekom gotovo 400 godina mletačke uprave u Dalmaciji, grad Zadar bio je administrativni, gospodarski, trgovački, prometni, crkveni, vojni i kulturni centar mletačke Provincije Dalmacije i Albanije. Kao takav, zajedno sa svojim stanovnicima i okolnim lokalnim stanovništvom, Zadar je predstavljao urbani prostor u kojem su boravili, ili njime barem prolazili, ljudi svih društvenih i profesionalnih profila iz čitave Europe. Visoki i niži dužnosnici vojske i Crkve, bogati i manje bogati trgovci, razni obrtnici, pomorci, kao i sumnjivi lutalice, svi su se oni u jednom trenutku našli unutar gradskih zidina, neki od njih s namjerom da ostanu, drugi samo privremeno. Kako bi se bolje razumjela ova prilično dinamična slika urbanog prostora grada na istočnoj obali Jadrana, glavni fokus ovog istraživanja usmjeren je na detaljnu analizu urbanog društva u Zadru i svakodnevnog života njegovih stanovnika tijekom jednog od brojnih sukoba vođenih između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva, Kandijskog rata (1645.– 1669.). Unatoč tome što urbani prostor Zadra nije bio izravno ugrožen vojnim zbivanjima spomenutog rata, grad je bez sumnje osjećao njegovu prisutnost, stoga nije potrebno posebno naglasiti kako je u određenoj mjeri rat utjecao na život stanovništva unutar gradskih zidina. Prema tome, uz analizu društvene strukture i svakodnevnih gradskih aktivnosti, prilikom ovog istraživanja u obzir su uzete i razne devijacije urbanog prostora uzrokovane ratnim zbivanjima. Samo istraživanje temeljeno je prvenstveno na arhivskoj građi koju su u spomenutom vremenu stvorili javni bilježnici, pohranjenoj u Državnom arhivu u Zadru. Već na prvi pogled ovaj materijal otkriva svoje bogatstvo. Naime, među bilježničkim spisima ne izostaju podaci o niti jednoj društvenoj ili profesionalnoj skupini koja je je postojala u jednom istočnojadranskom gradu, što ih čini izuzetnim izvorom za proučavanje ovdje predstavljene teme. Oslanjajući arhivska istraživanja na metodološke i teorijske postavke proizašle iz suvremenih znanstvenih kretanja urbane povijesti kao historiografske poddiscipline, urbano društvo Zadra postavljeno je tako u jedan širi kontekst jadranskog bazena, a time i čitavog Sredozemlja. Stoga, bazirajući se na bogatoj arhivskoj građi i dostignućima suvremene historiografije, osnovni cilj ove disertacije jest detaljno analizirati i rekonstruirati urbani prostor Zadra kao jednog od najvažnijih i najprosperitetnijih gradova na prostoru istočnojadranske obale u nastojanjima da se ovom, po svojim karakteristikama, prvenstveno mikro-historijskom studijom pridonese boljem razumijevanju povijesnih procesa koji su oblikovali sliku čitavog urbanog svijeta Sredozemlja u razdoblju ranog novog vijeka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
HRZZ-IP-2014-09-3675 - Vojnički život i slike ratnika u hrvatskom pograničju od 16. stoljeća do 1918. (Alexander Buczynski, )
HRZZ-IP-2014-09-6547 - Izvori, pomagala i studije za hrvatsku povijest od srednjeg vijeka do kraja dugog 19. stoljeća (Damir Karbić, )

Ustanove
Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Filip Novosel, (339326)