hrvatski

Granica i ranonovovjekovne migracije na području Hrvatske

Za nastanak suvremenih državnih granica važan je rani novi vijek kada se postupno oblikuje shvaćanje granica kao geopolitičkih markera u prostoru. To se shvaćanje posebno učvrstilo u 19. stoljeću pod utjecajem nacionalnointegracijskih procesa i ideoloških koncepcija. U posljednjih nekoliko desetljeća znatan broj historiografskih istraživanja usmjeren je na istraživanje različitih koncepata granice ; ne samo na genezu i ulogu granice kao administrativno-političkog sredstva, nego i na različita iskustva granice i njezine manifestacije – fizičke, društvene, kulturne, konfesijske, mentalitetske. U radu se pozornost usmjerila na ulogu i percepciju granice tijekom migracija u ranome novom vijeku u hrvatskom prostoru, osobito u Vojnoj krajini kao specifičnom pograničnom području. Iako je Vojna krajina imala obrambeno značenje prije svega za austrijske nasljedne zemlje, ali i za neosvojena hrvatska područja, bila je i prostor na kojemu i preko kojega su se odvijale brojne migracije stanovništva. Osobito su intenzivne bile migracije vlaškog stanovništva iz dinarskih područja prema sjeveru. Nakon potiskivanja Osmanlija, migracije stanovništva iz srednjoeuropskog područja prema jugoistoku od 18. stoljeća zahvaćaju novo uspostavljene dijelove Vojne krajine, ali se šire i nastavljaju i one iz smjera juga i jugozapada, tj. iz područja pod osmanskom i mletačkom vlašću. Cilj je izlaganja utvrditi razlike u administrativno-pravnom odnosu prema granici tijekom migracijskog procesa između razdoblja prije i razdoblja nakon prvog međunarodnog razgraničenja provedenog na hrvatskom prostoru 1699./1700. te identificirati različite fenomene – u rasponu od socioekonomskih do percepcijskih – koji se mogu pratiti kao manifestacije novonastale situacije.

granica ; migracije ; rani novi vijek ; Hrvatska ; Vojna krajina

nije evidentirano