hrvatski

ISKUSTVA TURISTIČKIH REGIJA MEDITERANA I SVIJETA U SEGMENTU UPRAVLJANJA MORSKIM I KOPNENIM VODENIM RESURSIMA

Turizam, kao jedan od najupečatljivijih suvremenih svjetskih sociogospodarskih fenomena, u svojim kvantifikacijskim pokazateljima postupno se u okviru međunarodnih relacija približava milijardi sudionika, s gospodarskim učincima koji premašuju 800 milijarda USD. Te se veličine gotovo utrostručuju uključe li se domaće turističke migracije, što cijeloj pojavi daje još upečatljiviju društvenu i gospodarsku dimenziju. UN-ovi eksperti još su sedamdesetih godina prošloga stoljeća obznanili kako su već tada, a posebice u doglednoj budućnosti, evidentna tri ključna problema čovječanstva – nedostatnost energije, hrane i pitke vode, što je posebno aktualno u relativno sušnim područjima, pa racionalno upravljanje vodnim resursima postaje jedan od temeljnih uvjeta za opstanak civilizacije. Ovakve konstatacije rezultirale su angažiranjem brojnih međunarodnih tijela i organizacija pod okriljem UN-a (UNEP, UNESCO, FAO, IUCN…) ili drugih međunarodnih regionalnih organizacija (OECD, EU, ETC...) uključivši i sve brojnije ekološke organizacije i udruge diljem svijeta, pa slijedom toga i trasiranjem novih puteva međunarodne i nacionalnih politika te zakonodavstvenih mjera poradi očuvanja i racionalnog iskorištavanja voda. Pojavljuju se i suvremene tehnologije s procesima recikliranja čime se inače oskudne količine pitke vode, uz sve skromniju izdašnost izvora zbog globalnog zatopljavanja, štede kondicioniranjem, pretvarajući otpadne vode u tzv. industrijsku vodu pogodnu za uporabu u industriji, poljodjelstvu, turizmu i komunalnim djelatnostima. Upravo s pomoću tih postupaka mediteranske zemlje zatim Izrael, Kalifornija, Nevada, Australija i druge sušom ugrožene države i regije, racionalno gospodare svojim resursima pitke vode, a svoje polupustinjske i pustinjske predjele pretvaraju u plodne poljoprivredne površine s enormnim prinosima, čemu pridonose i organska gnojiva kao nusproizvod u procesu recikliranja otpadnih voda.

hrčak, hrcak, znanstveni časopisi, hrvatski, scientific journals, croatian

nije evidentirano