hrvatski

Zdravstveni turizam i regionalni razvoj – primjer Krapinskih toplica

Gospodarski rast omogućava svakim danom sve većem broju ljudi uključivanje u turističke tokove. Što uz sve veću kulturu putovanja dovodi do stalnih promjena zahtjeva potencijalnih turista. To stavlja pred turističke djelatnike zadatak da se prilagode toj novoj situaciji. Na taj način dolazi do pojave specifičnih oblika turizma, u kojem je zdravstveni turizam (klimatizam, talasoterapija i termalni turizam) jedan od najstarijih. Proces industrijalizacije i urbanizacije izlažu čovjeka sve većoj buci, aerozagađenju, stresu i zamoru. Suvremen način života u velikim urbaniziranim područjima dovodi do češćeg oboljevanja i mlađih ljudi, od nekih bolesti suvremenog društva. Tako uz glavne korisnike zdravstvenog turizma – osoba treće dobi, sve češći korisnici su i osobe mlađe dobi. Osnovne karakteristike tog specifičnog oblika turizma su: prosječno duži boravci turista, nema sezonsko poslovanje i omogućava zapošljavanje i obrazovanije radne snage. Kako rad termalnih destinacija nije određen godišnjim dobima njiihovo poslovanje može dovesti do pozitivnih promjena u nekom kraju ili regiji, npr. izrada suvenira, proizvodnju hrane, seoskog turizma. Krapinsko-zagorska županija ima tri jača toplička centra čija bi blizina trebala predstavljati prednost u budućem razvoju. Veliki broj antropogenih turističkih resursa koji se nalaze u ovoj regiji bi trebalo povezati u zajedničku turističku ponudu s termalnim destinacijama, čime bi se produžio boravak turista. To bi donjelo i veću izvanpansionsku potrošnju, a time i otvaranje novih radnih mjesta i smanjivanje nezaposlenosti. Aktivirao bi se seoski turizam, vinske ceste i izrada suvenira, a poljoprivrednici bi pronašli sigurno tržište za plasman svojih proizvoda. Na taj način bi turizam mogao riješiti gotovo sve gospodarske probleme ove regije.

zdravstveni turizam, termalni turizam, regionalni razvoj, Krapinske toplice

nije evidentirano