Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 981123

Srednjovjekovna muzika- Kakvu su muziku slušali templari u Hrvatskoj?


Breko Kustura, Hana
Srednjovjekovna muzika- Kakvu su muziku slušali templari u Hrvatskoj?, 2018. (popularan rad).


Naslov
Srednjovjekovna muzika- Kakvu su muziku slušali templari u Hrvatskoj?
(Medieval music and what kind of music did the templars listen in medieval Croatia?)

Autori
Breko Kustura, Hana

Izvornik
Native.jutarnji.hr/templari/

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, popularan rad

Godina
2018

Ključne riječi
Srednjovjekovna glazba, gregorijansko pjevanje, gregorijanski koral, srednjovjekovni glazbeni kodeksi
(Medieval music, western plainchant, Gregorian chant, medieval musical manuscripts)

Sažetak
Najstariji sačuvani relikti glazbene kulture Hrvatske su sakralne provenijencije i odnose se na latinske srednjovjekovne liturgijske rukopisne kodekse s napjevima gregorijanskog korala. Ovi izvori nastaju kontinuirano od 11. stoljeća i dokazuju pripadnost glazbene prakse hrvatskih područja krugu Rimske crkve. Na povijesnom području srednjovjekovnih hrvatskih zemalja, između rijeke Drave i Jadranskoga mora, do danas je iz razdoblja od 11. do 15. stoljeća sačuvano oko stotinjak glazbenih kodeksa i fragmenata. Oni svjedoče bogatstvo različitih utjecaja i liturgijskih tradicija koje su se susretale u ovoj regiji. Jedini do danas poznati zapis srednjovjekovne svjetovne glazbe pronađen je u Zadru. Riječ je o dvolistu jednog kancionala s troglasnim starofrancuskim i provansalskim šansonama. Liturgijsko-glazbeni kodeksi svojim su različitim repertoarima, tipovima pisma i notacije jasna svjedočanstva ondašnje crkvene podijeljenosti hrvatskog teritorija. U južnom dijelu, Dalmaciji, gotovo svi relevantni izvori glazbe pripadaju beneventanskom i srednjotalijanskom kulturno- glazbenom krugu. To dokazuje snažne veze Dalmacije s južnotalijanskim benediktinskim krugom u Beneventu. Beneventanske jednoglasne napjeve koji karakterizira višeslojnost različitih glazbenih utjecaja - od izravnih utjecaja grčke liturgije do glazbe rimske liturgije. Stil ovog pjevanja je arhaičan i izrazito ornamentalan. Beneventansko je pjevanje u južnotalijanskim benediktinskim centrima Beneventu i Monte Cassinu nakon sredine 11. stoljeća postupno zamijenjeno gregorijanskim pjevanjem i liturgijom. Specifičan fenomen srednjovjekovne hrvatske glazbe obalnoga područja (od Istre, srednje Dalmacije do okolice Dubrovnika) i njegova kopnena zaleđa koji se afirmira tijekom kasnog 9. stoljeća i traje u uvjetima usmene predaje u nekim područjima sve do današnjih dana je tzv. glagoljaško pjevanje. Glazbu srednjovjekovnoga područja sjeverne Hrvatske možemo dokumentirano pratiti od osnutka biskupije Zagreb. Ova je biskupija prvotno bila sufragan mađarske nadbiskupije Ostrogon (Esztergom), a od godine 1180. pod jurisdikcijom južnomađarske metropolije Kaloča. U tom povijesnom kontekstu prvi zagrebački biskup Duh započinje svoju liturgijsku djelatnost na temelju glazbenih kodeksa donesenih upravo s mađarskog područja. Najstariji relikt liturgije i glazbe pisan u Zagrebu i za uporabu u jednoj od zagrebačkih crkava je Missale Zagrabiense nastao 1230.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti



POVEZANOST RADA


Ustanove
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Autor s matičnim brojem:
Hana Breko Kustura, (210683)

Citiraj ovu publikaciju

Breko Kustura, Hana
Srednjovjekovna muzika- Kakvu su muziku slušali templari u Hrvatskoj?, 2018. (popularan rad).
Breko Kustura, H. (2018) Srednjovjekovna muzika- Kakvu su muziku slušali templari u Hrvatskoj?. native.jutarnji.hr/templari/. Popularan rad.
@unknown{unknown, author = {Breko Kustura, H.}, year = {2018}, keywords = {medieval music, western plainchant, Gregorian chant, medieval musical manuscripts}, title = {Medieval music and what kind of music did the templars listen in medieval Croatia?}, keyword = {medieval music, western plainchant, Gregorian chant, medieval musical manuscripts} }