Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 980881

Nacionalni kontingenti mirovnih snaga Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj 1992-1995.: Motivi država sudionica


Filipović, Vladimir
Nacionalni kontingenti mirovnih snaga Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj 1992-1995.: Motivi država sudionica 2014., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb


Naslov
Nacionalni kontingenti mirovnih snaga Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj 1992-1995.: Motivi država sudionica
(National Contingents in United Nations Peacekeeping Operation in Croatia 1992-1995.: Motives of Contribution States)

Autori
Filipović, Vladimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.07

Godina
2014

Stranica
346

Mentor
Žunec, Ozren

Ključne riječi
UNPROFOR ; rat u Hrvatskoj ; motivi država ; mirovne misije
(UNPROFOR ; war in Croatia ; states motives ; peacekeeping)

Sažetak
Ovaj doktorski rad kao svoje središnje istraživačko pitanje postavlja motive država da dobrovoljno upute pripadnike svojih oružanih snaga u Hrvatsku 1992. u okviru misije Ujedinjenih naroda - UNPROFOR. Odogovori se nastoje tražiti uvažavanjem različitih teorijskih pristupa koje je razvila politologija, kompariranjem s prošlim i paralelnim misijama UN-a, te proučavanjem dostupnih povijesnih izvora - dokumenata i novina. Analizirajući nastanak i prošlost mirovnih misija, kao i različite teorijske modele, te samu povijest nastanka misije UNPROFOR, dolazi se do pretpostavke da je vrlo malo vjerojatno da države u misiji UN-a u Hrvatskoj prihvaćaju sudjelovati, izlagati se trošku i riziku, iz humanitarnih razloga, zabrinute za daljnji tijek događanja. Istovremeno, analizirajući pristupe pojedinih država, njihovu politiku prema mirovnim misijama, politiku prema ratu u Hrvatskoj i ključnim međunarodnim procesima, uz jasan neutralan karakter misije održanja mira, ne prepoznaju se neki posebni, sebični, skriveni motivi u većine država, pogotovo ne oni koji bi se odnosili na želju za utjecajem na daljnji tijek i ishod rata. Motivacija država za upućivanje vojnika tako se prepoznaje na tri razine: Prvo, na razini samoga sukoba, gdje tek kod dvije najveće države sudionice, Francuske i Rusije, prepoznajemo određene oblike želje za utjecaj na samom terenu i to prije svega u korist vlastitih interesa naspram drugih velikih država, a tek slučajem u korist sukobljenih strana. Drugo, na razini međunarodne zajednice prepoznajemo motivaciju većeg broja država (Kanada, Danska, Belgija, Poljska, Čehoslovačka, Nigerija), prije svega u projekcijama izgleda međunarodnih institucija, određivanja presedana, jačanja ugleda i očuvanja stabilnosti. Treće, prisutni su i motivi kod vlastite kuće (Argentina, Nepal) koji se odražavaju u mogućnosti zarade i pronalaženja dužnosti za vojsku. Pronalaskom malo dokaza koji bi potvrđivali humanitarne motive upućivanja vojnika u Hrvatsku kroz UNPROFOR i uočavanjem mogućih motiva kojima su se države vodile, odbacuje se dominantno viđenje UNPROFOR-a kao neuspješne misije i zaključuje kako je UNPROFOR bio uspješna misija jer su kroz njega brojne države mogle ostvarivati svoje interese.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija, Sociologija, Povijest



POVEZANOST RADA


Ustanove
Sveučilište Libertas

Autor s matičnim brojem:
Vladimir Filipović, (372371)