Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 980864

Ekonomski efekti emigracije u Hrvatskoj


Jurčić, Ljubo; Barišić, Antea
Ekonomski efekti emigracije u Hrvatskoj // Migracije i identitet: kultura, ekonomija i država / Škiljan, Filip, Kudra Beroš, Viktrorija (ur.).
Zagreb: dr.sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije, 2018. str. 101-101 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)


CROSBI ID: 980864 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Ekonomski efekti emigracije u Hrvatskoj
(Economic effects of emigration in Croatia)

Autori
Jurčić, Ljubo ; Barišić, Antea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Migracije i identitet: kultura, ekonomija i država / Škiljan, Filip, Kudra Beroš, Viktrorija - Zagreb : Dr.sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije, 2018, 101-101

ISBN
978-953-6028-37-5

Skup
Migracije i identitet: kultura, ekonomija i država

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 6-8.12.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
migracije, Hrvatska, odljev mozgova, ekonomija
(migration, Croatia, brain drain, economy)

Sažetak
Migracije su uz izravna strana ulaganja i međunarodnu trgovinu jedan od ključnih elemenata globalizacije. Dok su se tijekovi međunarodnog kretanja roba i kapitala na globalnoj razini povećali nekoliko puta uslijed provedene liberalizacije pod okriljem međunarodnih organizacija u posljednjim desetljećima, s migracijama to nije bio slučaj te danas još uvijek migrira tek oko 3 % svjetskog stanovništva. U pojedinim zemljama i regijama udio imigranata značajno se povećao te iznosi i više od 10 %, kao što je to u slučaju Europske unije, u kojoj migracije unutar zemalja članica predstavljaju jednu od osnovnih sloboda. Migracije unutar zemalja članica Europske unije značajno su se povećale ponajprije kao posljedica pristupanja istočnih zemalja kod kojih je prisutan niz push faktora koji emigrante usmjeravaju prema “starim” zemljama članicama, koje pritom privlače imigrante nizom pull faktora. Takav trend prisutan je i u Hrvatskoj, gdje se u posljednjem desetljeću bilježi negativan saldo migracija, koji je značajno povećan njezinim ulaskom u Europsku uniju. Zabilježeni porast emigracije u Hrvatskoj predstavlja iznimno važno ekonomsko, društveno i političko pitanje koje zahtijeva analizu i planiranje zbog mogućih značajnih budućih efekata na razvoj u svim navedenim područjima. Dok je u znanstvenoj literaturi uvelike istraženo područje ekonomskog utjecaja imigracije na zemlje u koje migranti odlaze, osjetno je manje istražen utjecaj na zemlje emigracije. Najčešće istaknuti negativni efekt je odljev mozgova, ali i trošenje mozgova. Iako se u kratkom roku očekuje pozitivan efekt emigracije na plaće i na smanjenje nezaposlenosti, u dugom roku odlazak onih najsposobnijih može imati iznimno negativne posljedice na razvoj te smanjiti mogućnosti konvergencije prema razvijenim zemljama. S druge strane, ističe se važnost tekućih transfera koje emigranti šalju natrag u zemlju emigracije, time povećavajući nacionalni dohodak. Njihov priljev je za razliku od izravnih stranih ulaganja i portfolio investicija relativno stabilan te često može biti i kontracikličan. U Hrvatskoj doznake iz inozemstva iznose više od 4 % bruto domaćeg proizvoda, što je najveći iznos u Europskoj uniji, u kojoj prosjek u posljednjih nekoliko godina iznosi 0, 65 %, dok se u većini članica koje su pristupile nakon 2004. kreće od 2 % do 4 %. Ipak, upitan je utjecaj doznaka iz inozemstva na gospodarstvo u dugom roku s obzirom na to da mogu dovesti do aprecijacije domaće valute, ali i imati efekte kao nizozemska bolest. Konačni efekti emigracije i iskorištavanja potencijala dijaspore u najvećem obujmu ovise o nizu odrednica u zemlji emigracije – makroekonomskoj situaciji, političkoj situaciji, pravnom sustavu, razini korupcije, razvijenosti infrastrukture i slično. Priljev mozgova kroz povratne migracije i investicije potaknute od strane dijaspore teško da će se dogoditi u slučaju statusa quo u zemlji emigracije. Glavni cilj ovog rada je pojasniti važnost analize i predviđanja migracijskih trendova za budući gospodarski rast Hrvatske te istaknuti moguće implikacije neprovođenja reformi i zadovoljavanja trenutačnim pozitivnim efektima emigracije kao što su smanjenje nezaposlenosti te priljev doznaka iz inozemstva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Ekonomski fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Ljubo Jurčić (autor)

Avatar Url Antea Barišić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Jurčić, Ljubo; Barišić, Antea
Ekonomski efekti emigracije u Hrvatskoj // Migracije i identitet: kultura, ekonomija i država / Škiljan, Filip, Kudra Beroš, Viktrorija (ur.).
Zagreb: dr.sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije, 2018. str. 101-101 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
Jurčić, L. & Barišić, A. (2018) Ekonomski efekti emigracije u Hrvatskoj. U: Škiljan, Filip, Kudra Beroš, Viktrorija (ur.)Migracije i identitet: kultura, ekonomija i država.
@article{article, year = {2018}, pages = {101-101}, keywords = {migration, Croatia, brain drain, economy}, isbn = {978-953-6028-37-5}, title = {Economic effects of emigration in Croatia}, keyword = {migration, Croatia, brain drain, economy}, publisher = {dr.sc. Marina Peri\'{c} Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije}, publisherplace = {Zagreb, Hrvatska} }