hrvatski

Zadarski ranonovovjekovni prijepisi 'Muke sv. Stošije i sv. Krševana': pitanje podrijetla i međusobnih odnosa

U radu se iznose rezultati istraživanja zadarske rukopisne tradicije najstarijeg sloja hagiografije dvoje svetaca gradskih zaštitnika, sv. Anastazije (Stošije) i sv. Krizogona (Krševana). Polazeći od pretpostavke da kasnosrednjovjekovni Cod. Filippi predstavlja najstariji sačuvani sloj zadarske hagiografije, autor raščlanjuje odnos u njemu sačuvane Passio S. Anastasiae, odnosno njezinih sačuvanih dijelova, s mlađim zadarskim prijepisima iste legende. Razmatrajući odnose među poznatim ranonovovjekovnim prijepisima Passio S. Anastasiae autor luči one koji potječu iz Cod. Filippi od onih koji s njime nemaju izravne veze. Propitujući utemeljenost pretpostavke o postojanju „dva sloja zadarske pasije“, autor uočava niz propusta u dosadašnjim tumačenjima, no ne odbacuje mogućnost postojanja starijeg sloja „mjesne memorije“ vezane uz sv. Anastaziju. Središnji zaključak rasprave jest da je sačuvana zadarska hagiografija vrlo rano bila oblikovana prema rimskoj tradiciji te se u potpunosti uklapa u latinsku hagiografiju sirmijske mučenice. Usprkos tomu, upozoravajući na nemogućnost jednoznačnog tumačenja niza naznaka vezanih uz štovanje sv. Anastazije u Zadru, autor ipak upućuje na mogućnost tumačenja njegovih najstarijih oblika u kontekstu mučeničina carigradska kulta.

zadarska hagiografija ; sv. Anastazija (Stošija) ; sv. Krizogon (Krševan) ; Passio S. Anastasiae ; Codex Filippi ; Passionali della Sca. Anastasia ; Ctenya sv. Stosie

nije evidentirano