hrvatski

Postrni uzgoj sirka u ekološkoj poljoprivredi

Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj gnojidbe na hibride sirka primjenom različitih gnojiva, utvrditi koji hibridi su postigli najvišu masu pri berbi, a koji ostvarili najvišu količinu suhe tvari te donijeti zaključak o količini iznešenih tvari iz tla ovisno o pojedinom hibridu 2015. godine. Ispitivanje proizvodnosti biomase i suhe tvari provedeno je metodom poljskog pokusa, a procjena količine iznešenih hraniva iz tla laboratorijskim postupcima. Statistička obrada podataka obavljena je po split-plot analizi varijance, a statističke razlike između tretmana izračunate su putem LSD vrijednosti za razinu vjerojatnosti P > 0, 05. Ostvareni prinosi mase u berbi sirkova kretali su se u rasponu od 17700 do 38800 kg/ha, a suhe tvari od 3631 do 8822 kg/ha, ovisno o hibridu. Prema rezultatima statističke analize količina iznešenih hraniva iz tla također se znatno razlikovala od hibrida do hibrida, na što je dodatno utjecala folijarna prihrana. Tako se iznešena količina dušika kretala od 40 do 110, 3 kg/ha, fosfora od 17, 8 do 37, 6 kg/ha i kalija 70 - 132, 9 kg/ha. Kao preporuka proizvođačima, može se sugerirati korištenje hibrida Leonie i Sole koji su se istaknuli najboljim rezultatima u svim analiziranim kategorijama. Unatoč osrednjim rezultatima postignute mase u berbi hibrid KSH3723, u odnosu na ostale hibride, podbacio je količinom iznešenog hraniva iz tla te mase suhe tvari pa se uz Sammos i Zerberus može okarakterizirati kao hibrid najlošijih svojstava.

sirak ; gnojidba ; prinos suha tvar ; hraniva

nije evidentirano