hrvatski

Kvaliteta života starijih osoba u suvremenim životnim uvjetima

Kvaliteta života starijih osoba povezana je s psihološkom prilagodbom starenju, u kojem se osoba obično suočava s promjenama i gubicima: zdravlja, tjelesnih i kognitivnih funkcija, socijalne uključenosti i produktivnih aktivnosti. Cilj je simpozija prikazati psihosocijalne značajke osoba koje se dobro nose s izazovima starosti, što može pomoći u određivanju smjera preventivnih psihosocijalnih intervencija u svrhu poboljšanja kvalitete života svih starijih osoba, odnosno njihove bolje prilagodbe životu u starosti. Rezultati kvalitativnog istraživanja Zaklade Zajednički put ukazuju na to da ekonomska nemoć i narušeno zdravstveno stanje negativno djeluju na doživljaj kvalitete života, dok kategorija obiteljskih odnosa može imati pozitivno i negativno djelovanje na doživljaj kvalitete života kod starijih osoba (Vrban, Vahtar i Zeman). Prikazano je istraživanje o odnosu optimizma s nekim mjerama zdravlja i psihološke dobrobiti kod starijih osoba, a dobiveni rezultati razmatrani su u kontekstu potencijalnih kako pozitivnih tako i negativnih efekata optimizma na zdravlje i dobrobit starijih osoba. (Ambrosi-Randić, Tucak Junaković i Nekić). Prikazane su aktivnosti Senior centra Zaklade Zajednički put koje se provode s ciljem podizanja kvalitete života starijih osoba i njihovog socijalnog uključivanja u život zajednice, na način njihovog većeg uključivanja kako u provedbu tako i u pohađanje aktivnosti koje zadovoljavaju zdravstvene, edukativne, psihološke i socijalne potrebe starijih osoba (Radica). Strukturiran obrazovni program Sveučilišta za treću životnu dob na Pučkom otvorenom učilištu Zagreb poštuje specifičnosti starijih osoba u procesu neformalnog obrazovanja te ima sve starije polaznike i njihov sve veći broj. Rastuće zanimanje starijih osoba za ovakve programe pokazuje da cjeloživotno učenje može biti značajan čimbenik podizanja kvalitete života kroz životni vijek (Ćurin). Istraživanjem o podršci obitelji i predviđanju roditeljskog doživljaja kompetentnosti započeto je ispitivanje uloge starije generacije u kvaliteti života obitelji. Preliminarni rezultati pokazuju da je socijalna podrška jedan od značajnih prediktora roditeljskog doživljaja kompetentnosti. Rezultati će se razmotriti u okviru šireg projekta dobrobiti različitih obiteljskih generacija u suvremenim oblicima rada (Košćec Bjelajac, Delale, Jurić, Malina i Despot Lučanin). Diskutant: Jasminka Despot Lučanin

kvaliteta života ; starije osobe ; psihosocijalni čimbenici ; životni uvjeti

nije evidentirano