hrvatski

Istraživanje manje poznatih speleoloških objekata na dubrovačkom području u posljednjih 20 godina

Poznato je da su prva znanstvena zapažanja o našemu kršu zabilježena u baš dubrovačkom području još 1584. godine. Istraživanja su kasnije sporadično nastavljana preko Getaldića, Kusijanovića, Poljaka, Maleza i drugih. Sve do današnjih dana i naših generacija. No manje su poznata speleološka istraživanja iz razdoblja 1960 do 1965. godine, te neka novija od 1999. do 2016. godine, a koja su sva povezana s gradnjom hidrotehničkih objekata ili zračne luke Dubrovnik. Značajni su rezultati ostvareni u sustavu Vilinske spilje i izvora Omble, ili u hidrotehničkom tunelu riječice Ljute. To je opće poznata činjenica Ipak gotovo je nepoznato pojavljivanje dubokih i dugačkih speleoloških objekata prilikom gradnje HE «Plat» (HE «Dubrovnik»). Možda tomu razlog počiva na činjenici da su tamo prilikom gradnje tunela i podzemnih prostorija izgubljeni ljudski životi uzrokovani nedovoljnim poznavanjem hidrogeoloških uvjeta i u prvoj fazi i početkom izgradnje druge faze gradnje. Zbir okolnosti je pomogao da mnogo kasnije ipak doznamo istinu o tragediji ljudi 1962. godine koji su nastradali u kaverni prilikom gradnje tunela. Zato smo i počeli s dodatnim istraživanjima koja niti do danas nisu završena jer su vezana uz proizvodni proces električne struje, a remont tunela i strojarnica se obavlja približno svakih desetak ili više godina. Za nova istraživanja speleologa posebno je probijena oplata tunela, koja je nakon naših obilazaka, naknadno radi sigurnosti, ponovno stavljena u funkciju. Ipak pronašli smo neke do tada nepoznate speleološke podatke u tunelima HE «Plat». U zračnoj luci «Dubrovnik» u Ćilipima od 1960. godne znano je za postojanje nekih speleoloških objekata. Neki su zatrpani bez istraživanja, a neki su registrirani i snimljeni. Nova nadogradnja (2012. godine) zračne piste, stajanke i pristanišne zgrade omogućila je istraživanje ukupno do sada 11 novih speleoloških objekata od koji su neki i dublji od 70 metara. Mjerenja koncentracije plina radona ukazivala su na njihovu određenu (ne)povezanost što se i pokazalo točnim jer smo nakon analiza tektonike i koncentacije radona potencirali «traženje» kaverni u promatranom području. Rezultat je danas pred nama. Gotovo cijela zgrada «C» u Zračnoj luci Dubrovnik jest na kavernama što je iz razumljivih razloga većini putnika potpuno nepoznato.

speleologija, kaverne, zračna luka, tunel, Dubrovnik

nije evidentirano