hrvatski

Biokemijski biljezi u dijagnostici akutnog koronarnog sindroma

Akutni koronarni sindrom je skup simptoma koji se tumače kao posljedica srčane ishemije. Podtipovi akutnog koronarnog sindroma, ovisno o stupnju srčane ishemije, uključuju nestabilnu anginu i dva oblika infarkta miokarda. Određivanje serumskih srčanih biljega ima ključnu ulogu u dijagnostici akutnog infarkta miokarda. Serumski biljezi, kao što su aspartat transaminaza, laktat dehidrogenaza i kreatin kinaza više se ne koriste jer im nedostaje srčana specifičnost i osjetljivost. Prema preporukama NACB (Nacionalna akademija za kliničku biokemiju), za rutinsku dijagnozu akutnog infarkta miokarda treba odrediti dva serumska srčana biljega: jedan rani biljeg (do šest sati nakon bolova u prsima), a drugi, kasni biljegkoji je povišen u serumu šest do devet sati nakon bolova u prsima, ima visoku osjetljivost i specifičnost za otkrivanje ozljede miokarda i ostaje povišen nekoliko dana nakon početka simptoma. U sadašnjoj kliničkoj praksi uobičajeno se određuju mioglobin, koncentracija CKMB (poboljšana dijagnostička osjetljivost u odnosu na aktivnost CKMB) i srčani troponini. CKMB je kardiospecifični biljeg, ali također može biti povišena kod oštećenja skeletnih mišića. Mioglobin nije kardiospecifičan, ali ima visoku ranu osjetljivost (brzo i pouzdano isključivanje akutnog infarkta miokarda) i mogućnost brze procjene uspjeha trombolitičke terapije. Srčani troponini su kasni biljezi za dijagnozu ozljede miokarda. To su biljezi s najvišom specifičnošću i osjetljivošću za akutni infarkt miokarda. Istražuju se novi biljezi kao što su ishemijski modificirani albumin, protein koji veže masne kiseline, izoenzim BB glikogen fosforilaze, karboanhidraza 3 i nove tehnologije kako bi se unaprijedila dijagnostika akutnog koronarnog sindroma.

akutni koronarni sindrom, troponini,

nije evidentirano