Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Kontinuitet i diskontinuitet naseljavanja na prostoru antičkog Argirunta (CROSBI ID 671508)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Dubolnić Glavan, Martina ; Glavičić, Miroslav Kontinuitet i diskontinuitet naseljavanja na prostoru antičkog Argirunta. 2016. str. 17-17

Podaci o odgovornosti

Dubolnić Glavan, Martina ; Glavičić, Miroslav

hrvatski

Kontinuitet i diskontinuitet naseljavanja na prostoru antičkog Argirunta

Arheološkim terenskim istraživanjem šireg prostora današnjeg Starigrada-Paklenice prikupljeni su prostorni podatci o brojnim lokalitetima (špilje, gradine, tumuli, trase komunikacija), koji potvrđuju kontinuitet naseljavanja na razmatranom prostoru tijekom predrimskog i rimskog perioda. Na temelju obrade podataka recentnih istraživanja izrađena je studija naseljavanja peregrinske zajednice (civitas), čije je antičko središte zabilježeno u povijesnim vrelima pod nazivom Argyruntum. Proces oblikovanja teritorijalne zajednice oko središnjeg naselja tijekom željeznog doba na razmatranom prostoru moguće je tek djelomice rekonstruirati. Materijalni tragovi upućuju na zaključak da se središte željeznodobne zajednice formiralo na brdu nedaleko morske obale na položaju Gradina poviše crkve Sv. Trojice (Tribanj Šibuljina). Sudeći prema debljini kulturnih slojeva, veličini naselja te varijabilnosti površinskih pokretnih nalaza i građevinskih struktura, taj lokalitet ima neprekinuti kontinuitet naseljavanja tijekom željeznog doba i antike. Morfologija brdovitog terena upućuje na zaključak da je njegovo značenje primarno bilo strateško, zbog čega naselje tijekom antike ne poprima urbane forme naseljenosti. Urbano središte peregrinske zajednice razvilo se na ravnom terenu uz obalu mora na malom poluotoku u centru današnjeg Starigrada-Paklenice. Rimskodobni Argyruntum posjeduje urbane strukture (bedemi, ulice, forum, nekropola) karakteristične za rimski urbanizam. Epigrafička građa svjedoči i o njegovom municipalnom statusu, čime se Argiruntum i u pravnom smislu može definirati kao grad (municipium). Prema brojnim arheološkim nalazima, a poglavito prema nalazima iz gradske nekropole, kontinuitet naseljavanja Argirunta može se okvirno pratiti od 1. st. pr. Kr. do 4. st. po Kr. kada je grad napušten. U nesigurnim vremenima kasne antike povišeni položaji iznova dobivaju na strateškom značenju. Tragovi naseljavanja ponovno se vežu za prostor podno Gradine Sv. Trojica (položaj Klačeni zid), te za položaj Gradina poviše zaseoka Modrič. Ondje su, naime, dokumentirane dvije fortifikacije tipa castrum, koje tijekom kasne antike postaju jedina značajnija naselja na spomenutom prostoru.

Velebit ; Starigrad Paklenica ; Rimski Argirunt ; Teritorij ; Naseljavanje ; Terenski pregled

nije evidentirano

engleski

The continuity and discontinuity of settlement in the territory of roman Argyruntum

nije evidentirano

Velebit ; Starigrad Paklenica ; roman Argyruntum ; settlement ; territory ; field survey

nije evidentirano

Podaci o prilogu

17-17.

2016.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Podaci o skupu

Podgorje: polazišta i perspektive razvoja kraja između Velebita i Jadrana

pozvano predavanje

13.10.2016-14.10.2016

Senj, Hrvatska

Povezanost rada

Arheologija