hrvatski

Kad se nebo otvori, biblijske i parabiblijske priče u usmenim predajama

Apokrifi u srednjovjekovnoj hrvatskoj knjiæevnosti nisu jedinstvena æanrovska kategorija i mogu se promatrati kao nadæanrovska skupina tekstova koji pripovijedaju o biblijskim osobama i njihovim zgodama ili djelima kojih nema u biblijskome kanonu. Premda su to fiktivna zabavna djela, zgode su uvijek ispripovijedane kao nefikcionalne, u Ëvrstom odnosu prema biblijskim sadræajima, krπÊanskoj pouci i etiËkoj poruci. Bili su namijenjeni Ëitanju naglas i sluπanju pa ta otvorena forma omoguÊuje osobni stil, posuivanje i kombiniranje motiva, slobodno shvaÊanje kronologije ispripovijedanih dogaaja, djelovanje na emocije recipijenata ganuÊem i zabavom, ali i ritam pripovijedanja kao u usmenoj knjiæevnosti. Na temelju korpusa usmenih predaja i legendi (iz starijih i novijih zapisa) pokazuje se πto se dogaa kad “sveti tekst” potpuno prijee u usmenost: tekstovi se preoblikuju, nepojmljivo se objaπnjava bliskim, Boæje nadomjeπta ljudskim, no ono πto u tom procesu folkloriziranja nastaje jest viπe ili manje uspjeπna mjeπavina komiËnog i ozbiljnog, vesela, opuπtajuÊa Biblija, koja sluæi i smijehu i pouci, a pritom oblikuje cjelinu. Slabljenjem prvobitne pouke jaËaju fantastiËni bajkovni elementi, izvorna se biblijska priËa dopunjava apokrifima, pri Ëemu se upleÊu legendarno, πaljivo i bajkovito. Najbrojniji su tekstovi kozmogonijskih i etioloπkih predaja koji najjasnije izgrauju smisleni most izmeu onoga nekoÊ i ovoga sada, progovaraju lokalnim pripovjedaËevim jezikom, imenuju i objaπnjavaju svijet podarujuÊi mu dodatno znaËenje. Interpretacijom primjera tekstova o postanku svijeta, stvaranju ljudi, navjeπtenja i roenja Isusova, bijega Svete obitelji te, posljediËno, o Ëudima oko BoæiÊa, pokazuje se da pripovjedaËki korpus koji pritom nastaje nije samo sluËajna mjeπavina, a pogotovo ne nerazmrsivo klupko tekstova heterogena podrijetla i razliËite starosti, veÊ viπe ili manje uspjeπna mjeπavina komiËnog i ozbiljnog. Sve su te priËe, zajedno s brojnima ostalima koje bismo mogli uvrstiti u neku hrvatsku Bibliju pauperum, dojmljiv dokument o tome kako je dvije tisuÊe godina krπÊanstva i krπÊanskoga nauka shvatio, interpretirao, saËuvao i prenosio narod.

Biblija, parabiblijske priËe, predaja, apokrifi, usmena knjiæevnost, Hrvatska

nije evidentirano