hrvatski

Procjena korištenja lijekova korisnika Doma za starije i nemoćne osobe Požega

Uvod: Životni se vijek ljudi iz desetljeća u desetljeće produljuje te je time znatno povećan udio starijih osoba u ukupnom stanovništvu. U Europi je sve izraženije starenje stanovništva, ne samo zbog smanjenja broja rođene djece, već i zbog snižavanja smrtnosti, posebice kod osoba starije životne dobi, a koje je potaknuto napretkom medicine i sve boljim životnim uvjetima što dovodi do produljenja očekivanoga životnog vijeka. Starije osobe predstavljaju vrlo posebnu i ranjivu dobnu skupinu jer često boluju od više kroničnih bolesti istodobno, stoga uzimaju više lijekova nego bilo koja druga dobna skupina. Cilj: Odgovoriti na pitanja utječu li starosna dob, spol i pokretnost ispitanika na prosječnu dnevnu potrošnju lijekova, utvrditi koliki je udio ispitanika izložen politerapiji, koriste li se pojedine skupine lijekova u skladu sa svjetskim trendovima te otkrivanje, statistički opis i usporedba s preostalim skupinama ispitanika i uzorkom u cjelini. Metode: Provedena je studija opservacijsko presječno istraživanje. Uzorak se sastojao od 120 ispitanika smještenih u Domu za starije i nemoćne osobe Požega. Kriterij za odabir ispitanika bio je da su svi stariji od 65 go- dina i da im propisane lijekove dijeli medicinska sestra. Podatci o vrsti i količini lijekova kod ispitanika prikupili su se izravno od liječnika primarne zdravstvene zaštite te iz evidencije medicinskih sestara o podjeli terapije. Lijekovi su bili klasificirani po ATK sustavu klasifikacije lijekova. Rezultati: Rezultati HSD testa dokazuju signifikantnu razliku između prosječne dnevne potrošnje lijekova i dobnih skupina. Najmanje lijekova uzima 48 ispitanika najstarije dobne skupine - 5, 8 lijekova dnevno, a najviše srednja dobna skupina - 7, 3 lijeka dnevno. Prosjek dnevne potrošnje lijekova svih ispitanika iznosi 6, 6 lijekova (medijan iznosi 6), a najviše se koriste lijekovi iz skupine N3, C2 i A1 što se može usporediti sa sličnim istraživanjima provedenima u svijetu i kod nas. 72, 5 % ispitanika uzima pet i više lijekova dnevno (politerapija). Prepoznato je šest klastera koji čine cjeline kroz četiri obilježja (ukupna potrošnja lijekova, dob, spol i pokretnost). Zaključak: Starije osobe su u velikom broju izložene politerapiji. Dobiveni su rezultati pokazatelj potrebe trajne edukacije liječnika primarne zdravstvene zaštite, gerontologa i medicinskih sestara radi sigurne i racionalne primjene lijekova kod osoba starije životne dobi.

politerapija ; polipragmazija ; starije osobe

nije evidentirano