hrvatski

U potrazi za značenjem standarda efektivne kontrole u mirovnim operacijama pod okriljem UN-a

Predmet istraživanja analiza je rada Komisije za međunarodno pravo na kodifikaciji odgovornosti međunarodnih organizacija za međunarodno protupravne čine koji je 2011. godine rezultirao usvajanjem Nacrta članaka o odgovornosti međunarodnih organizacija. U središtu analize je odredba čl. 7. Nacrta koja propisuje pretpostavke za pripisivost ponašanja u situacijama kad države ustupaju svoje organe međunarodnim organizacijama radi sudjelovanja u mirovnim operacijama. Kroz analizu relevantnih odluka Europskog suda za ljudska prava i nekih državnih sudova (Nizozemske, Belgije i Ujedinjene Kraljevine) ukazuje se na ključne probleme s kojima su se spomenuti sudovi susretali pri odlučivanju o pripisivosti povreda međunarodnog prava počinjenih u mirovnim operacijama – nedovoljnu jasnoću u formulaciji odredbe o pripisivosti takvih ponašanja, različito tumačenje pojma stavljanja na raspolaganje organa države nekoj međunarodnoj organizaciji, nedefiniranost sadržaja standarda efektivne kontrole koji je, sukladno Nacrtu, propisan kao kriteriji utvrđivanja pripisivosti i, posljedično, arbitrarno određivanje mjerodavnog standarda kontrole. Autorica upozorava da neujednačena praksa i nabrojane manjkavosti Nacrta članaka o odgovornosti međunarodnih organizacija dovode do pravne nesigurnosti i umanjuju mogućnosti žrtava protupravnih čina da dobiju adekvatnu pravnu zaštitu. Zaključno se na temelju provedene analize autorica zalaže za primjenu standarda efektivne kontrole kao dosad već priznatog standarda u kontekstu pripisivosti, izlažu se ključni elementi sadržaja i značenje tog standarda, predlažu smjernice za njegovu ispravnu primjenu i ukazuje na važnost istovremene dvostruke (višestruke) pripisivosti državama i međunarodnim organizacijama.

odgovornost međunarodnih organizacija, mirovne operacije Ujedinjenih naroda, standard efektivne kontrole, dvostruka (višestruka) pripisivost ponašanja

nije evidentirano