hrvatski

„Naša“ ili „njihova“ povijest? – Mogućnosti i ograničenja istraživanja društvenog razvoja hrvatskih iseljeničkih zajednica

Cilj je izlaganja problematizirati istraživanje razvoja iseljeničkih zajednica iz perspektive društvene povijesti. Pri tome će se posebna pozornost obratiti na nužnost šire kontekstualizacije teme, naročito u odnosu na društvene procese i događaje u zemlji useljenja, s obzirom da se razvoj hrvatskih iseljeničkih zajednica u domaćoj historiografiji ponajprije analizirao kroz prizmu događaja i procesa u Hrvatskoj. Osim toga, u značajnom dijelu literature primjetna je praksa istraživanja iseljeničkih zajednica s pretpostavkom o njihovoj homogenosti. Time im se pristupa kao statičnom, a ne fluidnom fenomenu, podložnom promjenama tijekom svoga razvoja kao rezultatu intenzivne interakcije u trokutu između države iseljenja, države useljenja i samih iseljenika/useljenika. Karakteristika ovoga pristupa istraživanju je i zanemarivanje brojnih čimbenika koji utječu na formiranje identiteta svih iseljenika. Razlike među čimbenicima, kao što su primjerice: pripadnost različitim valovima iseljavanja ili generacijama, zatim društvena pozicija i status, spl, razina obrazovanja, mjesto i regija podrijetla itd., rezultiraju izraženim razlikama u identitetu među pojedinim pripadnicima i grupama unutar naizgled monolitnih iseljeničkih zajednica. U kontekstu historiografskih analiza važnost ovih razlika posebno dolazi do izražaja kada je riječ o istraživanju povijesnog razvoja iseljeništva u dugom trajanju, čemu društvena povijest teži.

hrvatsko iseljeništvo, društvena povijest, long duree

nije evidentirano