hrvatski

Izvori i razmjeri nejednakosti u školskim postignućima u hrvatskim osnovnim školama i uloga roditeljskog „kapitala“ u STEM području

Nejednakosti u području obrazovanja najčešće se vežu uz društvene nejednakosti, kao što su klasne, etničke ili rasne razlike, odnosno vezuju se uz okolnosti nad kojima sami učenici imaju vrlo malo ili nemaju uopće kontrole (UNESCO, 2013). Pojam nejednakosti u obrazovanju može se shvatiti raznoliko, najčešće kao izostanak jednakosti u prilikama, odnosno mogućnostima učenika i učenica da pristupe željenom stupnju obrazovanja ili da unutar zajedničkog obrazovnog sustava dosežu jednaku razinu postignuća. Nejednakost u obrazovanju moguće je promatrati i iz perspektive nepovoljnog položaja određene skupine u društvu. U komparativnim, međunarodnim usporedbama, danas postoji nekoliko pristupa i studija usmjeren na sagledavanje nejednakosti u obrazovanju od države do države, koje su u pravilu usmjerene na njihovu međusobnu usporedbu. Danas se među državama pronalaze značajne razlike u izraženosti obrazovnih nejednakosti, pri čemu su razlikuju i glavni izvori nejednakosti, odnosno njihova uloga u objašnjenju obrazovnih nejednakosti. Važnu skupinu istraživanja predstavljaju i ona koja se bave fenomenom obrazovnih nejednakosti koje se javljaju unutar jedne država, odnosno unutar istog obrazovnog sustava. Također, razmatranja koja su usmjerena na sagledavanje izvora nejednakosti koji se javljaju unutar takvih sustava. Najčešće su se takvi izvori vezivali uz socijalne i razvojne resurse koje pojedinim dijelovima obrazovnog sustava stoje na raspolaganju. No, osim proučavanja razlika između lokacija s različitim stupnjem razvoja, istraživači su se u ovom području bavili i usporedbama obrazovnih rezultata skupina učenika s određenim socio-demografskim obilježjima. Najveći broj istraživanja bio je usmjeren upravo na razmatranje socijalnih nejednakosti u obrazovanju. Za njih se smatra da su najizraženije u odnosu na ostale individualne karakteristike učenika. U ovom izlaganju izložit ćemo spoznaje iz naših nekoliko empirijskih istraživačkih projekata o stupnju nejednakosti koji postoji u hrvatskom obrazovnom sustavu, a koji se primarno vezuje uz urbano-ruralne razlike te razlike između djece nisko i visoko obrazovnih roditelja. Suprotno očekivanjima, u hrvatskom obrazovnom sustavu te se razlike tijekom boravka u obrazovnom sustavu povećavaju te su vrlo izražene na kraju obveznog obrazovanja. To dovodi u pitanje ulogu škole u davanju jednakih šansi svima, razmjerno njihovih sposobnostima, motivaciji i interesima. Također, to upućuje na ozbiljan sistemski problem u organizaciji, strukturi i načinu izvedbe nacionalnog školskog kurikula. Stoga ćemo u izlaganju razmotriti koliko djeca nisko i visoko obrazovnih roditelja uistinu imaju šanse za kvalitetnim obrazovanjem u hrvatskim školama? Područje STEM-a (engleski akronim koji je formulirala američka Nacionalna zaklada za znanost koji označava područje prirodoslovlja, znanosti, tehnologije i inženjerstva, obilježeno je posebice značajnim razlikama između učenika nisko i visoko obrazovnih, gdje učenici u značajnoj mjeri pokazuju interes za ovim školskim područjem, te kasnije za zanimanjima korespondentno razini obrazovanja njihovih roditelja. Kako bi posebice naglasili ovaj fenomen, britanski istraživački su uveli pojam „roditeljskog STEM kapitala“. U izlaganju ćemo izložiti rezultate do kojih smo po pitanju uloge roditeljskog STEM kapitala došli u provedbi sveobuhvatnog hrvatskog istraživačkog projekta JOBSTEM.

STEM, School Effectiveness, educational quality, educational effectiveness, educational d efficacy

nije evidentirano