hrvatski

Na vjernu pomoć banu i Kaptolu - zapovjednici i vojne jedinice Primorske i Hrvatske krajine u obrani Siska i Pokuplja tijekom druge polovice 16. stoljeća

Protuosmanska obrana tijekom 16. stoljeća bila je podijeljena u obrambene zone kapetanijskog tipa koje su činili nizovi lanaca utvrda i čardaka na potezu od Senja i Senjske kapetanije kao centra Primorske krajine i Bihaća, preko Siska i utvrda zagrebačkog Kaptola i hrvatskog bana do Varaždina kao centra Slavonske krajine sa svojim pripadajućim kapetanijama. Izgradnjom Karlovca 1579. godine obrana je dobila novo snažno uporište za sprječavanje osmanskih prodora osobito nakon pada Bihaća 1592. godine. U ovim izuzetno teškim desetljećima protuosmanske obrane jedan od nužnih ključeva uspješne obrane bila je kvalitetna vojno- obavještanja suradnja i povjerenje među zapovjednicima razne provenijencije i zapovijedne hijerahije. Suradnja na relaciji ban, Kaptol i vojnokrajiški zapovjednici Primorske i Hrvatske krajine vidljiva je u obrani Pokuplja, kako u samoj bitci kod Siska 22. lipnja 1593. godine prisustovanjem vojnih jedinica karlovačkog generala Andrije Auersperga, tako i nakon nje - osobito u vojnim akcijama bivšeg senjskog kapetana, a tadašnjeg karlovačkog generala Juraja Lenkovića narednih godina ponovnim predobivanjem Petrinje i samoga Siska u kojoj sudjeluju vojnici Senjske kapetanije i Hrvatske krajine. Temeljem navedenog, u cilju ukazivanja na navedenu važnost postojane suradnje, u izlaganju se nastoji prikazati ustroj i organizacija Primorske i Hrvatske krajine, njihov zapovjedni lanac, brojčano stanje, te vojne aktivnosti zadnjih desetljeća 16. stoljeća prvenstveno vezanih uz obranu navedenih prostora i samoga Siska.

Primorska krajina, Hrvatska krajina, Karlovački generalat, Sisačka bitka 1593.

nije evidentirano