hrvatski

Ekonomske nejednakosti u Hrvatskoj

Disertacija istražuje veze između raspodjele dohotka i ekonomskog rasta (poglavlje 2.), metode i mjere u analizi nejednakosti (poglavlje 3.) i stanje nejednakosti u Hrvatskoj (poglavlje 4. i 5.). Nakon prvog poglavlja koje opisuje motivaciju i strukturu istraživanja, u drugom se poglavlju daje prikaz literature o implikacijama nejednakosti za štednju, investicije i ekonomski rast. Iako većina istraživanja iz 1990-ih sugerira da veća nejednakost dovodi do usporavanja rasta, nova empirijska istraživanja zasnovana na poboljšanim ekonometrijskim tehnikama takav zaključak dovode u pitanje. Treće poglavlje razmatra standardne metode i mjere u analizi nejednakosti. Posebna je pozornost posvećena rastavljanju mjera nejednakosti i ocjeni nejednakosti na osnovi grupiranja podataka. U četvrtom se poglavlju ocjenjuje razina nejednakosti u Hrvatskoj u 1998. godini. Rezultati dobiveni na osnovi izvornih podataka Ankete o potrošnji kućanstva pokazuju da je razina nejednakosti u Hrvatskoj približno jednaka prosjeku za tranzicijske zemlje. Obrazovanje je najvažniji faktor koji objašnjava razlike u dohocima. Dohoci od obrta i nepoljoprivredne samostalne djelatnosti snažno su koncentrirani u rukama bogatijih građana, dok je socijalna pomoć dobro usmjerena prema siromašnijim kućanstvima. U petom se poglavlju razmatraju promjene u razini nejednakosti u Hrvatskoj koje su se dogodile u posljednjih dvadesetak godina. U suprotnosti s općom percepcijom snažog povećanja nejednakosti tijekom razdoblja tranzicije, usporedba raspodjele dohotka u 1988. i 1998. ukazuje na umjereni rast nejednakosti. Taj se rezultat objašnjava uravnotežujućim učinkom povećanja socijalnih transfera i izostankom snažnije koncentracije plaća. Šesto poglavlje zaključuje disertaciju pregledom glavnih rezultata istraživanja.

Ekonomska nejednakost; raspodjela dohotka; ekonomski rast; preraspodjela; mjere nejednakosti; dekompozicija nejednakosti; gospodarstva u tranziciji; Hrvatska.

nije evidentirano