hrvatski

Primjena flossing metode kod neurološkog pacijenta-prikaz slučaja

UVOD:Moždani udar je najčešći uzrok invalidnosti u svijetu. Neurološki deficiti koji se razviju nakon moždanog udara razlikuju se kod svakog pacijenta, a ovise o vrsti, veličini i lokalizaciji primarnog oštećenja. Koristeći procjenu motorike, fizioterapeut pokušava prepoznati sve nedostatke koji utječu na probleme pokretanja i sprečavaju obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Flossing metoda je mobilizacijska metoda koja se temelji na izmjeničnim kompresijama i otpuštanjima segmenta, a koristi specijalizirane lateks trake različite duljine, širine i jačine natega. Aplikacijom trake postiže se mobilizacija fascije i potkožnih tkiva, aktivacija proprioceptora, regulacija mišičnog tonusa i povećava se prokrvljenost te opseg pokreta. CILJ: Cilj ovog rada je istražiti utjecaj flossing metode na tretman pacijentice nakon preboljelog moždanog udara, s hipotezom da će imati pozitivan učinak na poboljšanje stabilnosti, samostalnosti, ravnoteže i hoda.METODE: Pacijentica je tretirana flossing metodom 2 tjedna kroz 10 tretmana, nakon Bobath terapije. Koristile su se dvije flossing trake različite debljine, a aplicirale su se s 40% natega. Učinkovitost metode provjerila se pomoću 4 testa: Joint position sense, Timed Up and Go Test, Two-point Discrimination Test i Berg Balance Scale. REZULTATI: Pozitivne promjene su se pokazale kod 3 testa: skraćenje TUG-a za 4 sekunda, pozitivan TPD za razmak veći od 15cm i poboljšanje BBS za 6 bodova. ZAKLJUČAK: flossing metoda može pouzdano koristiti kao komplementarna intervencija u tretmanu neurološkog pacijenta u kontroliranim uvjetima. Posebna vrijednost ove metode je trenutan osjećaj napretka i promjene što dobro utječe na motivaciju pacijenta. Potrebna su daljnja istraživanja primjene flossing metode u neuroloških bolesnika, s duljim trajanjem procesa rehabilitacije i većim brojem pacijenata.

fizioterapija, neurologija, flossing metoda, moždani udar, neurološka rehabilitacija

nije evidentirano