hrvatski

Dvostruka bijel hrasta lužnjaka

Dvostruka je bijel prsten svjetlije boje uklopljen u srž. Debljina prstena ovisi o broju zahvaćenih godova i o njihovoj širini, te je najčešće uža ili jednako široka kao rubna bijel. Na radijalnome i tangencijalnome presjeku ta je pojava vidljiva kao uzdužne usporedne svjetlije pruge, koje, pružajući se duž debla, prate granice rubnih godova. Na panju izostaje ili je slabije uočljiva. Na sržnim tracima u zonama dvostruke bijeli ne vide se promjene boje i građe. Javlja se najčešće na hrastovima, ali i na drugim vrstama drveća umjerenoga klimatskoga pojasa, a i drugih. Dvostruka je bijel istraživana u spačvanskom bazenu, u kojemu je ta pojava u Hrvatskoj najraširenija. Opažena je i praćena u šumarijama Cerna, Otok, Gunja, Vrbanja, Strošinci, Strizivojna i Lipovac. Zahvaćeno je 98 odjela s 244 odsjeka, kojih je ukupna ploština 4 246 ha. Manje dvostruke bijeli (do 5 % doznačenih stabala) javlja se u biljnoj zajednici hrasta lužnjaka i običnoga graba na gredama. Na više se od 5 % doznačenih stabala dvostruka bijel nalazi u šumi hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem u nizama, koje su nekada bile redovito plavljene i u kojima je brijest prije izumiranja zauzimao 1/3 obrasta u sloju drveća. Prema dendrokronološkim istraživanjima je osržavanje na pojedinim stablima hrasta lužnjaka izostalo između 1908. i 1946. godine. Ponovno je osržavanje bilo između 1912. i 1953. godine.

hrast lužnjak, dvostruka bijel, pojavnost, teorije nastanka, Hrvatska

nije evidentirano