hrvatski

Demografska slika Župe Barban u XIX. stoljeću kroz prizmu matičnih knjiga

U radu se osvjetljavaju aspekti demografske, društveno-gospodarske, obiteljske i kulturne povijesti barbanskoga mikroprostora. Obrađuju se podaci iz matičnih knjiga krštenih, vjenčanih i umrlih za razdoblje od 1815. do 1900. te iz knjige Status animarum iz 1882. s ciljem rekonstrukcije demografske slike Župe, a pritom se koristi kvantitativna, odnosno statistička te analitička metoda. U početnome dijelu donosi se pregled dosadašnjih povijesnodemografskih istraživanja istarskoga područja, iznosi se kratka povijest vođenja matičnih knjiga, opisuju se počeci povijesne demografije i razvoj „nove historije“ u okrilju djelovanja škole Annales, ocrtava se povijesni okvir i podastire sažet prikaz administrativnoga ustrojstva i organizacije zdravstvenoga sustava u Istri od pada Mletačke Republike do uspostave Druge austrijske uprave, uz osobit osvrt na položaj Barbana. Glavno dio rada predstavlja istraživanje dinamike demografskih kretanja, pri čemu se primjenjuje mikroistraživački, interdisciplinaran i komparativan pristup propitivanju veza između demografskih pokazatelja te društveno-povijesnih procesa, gospodarskih i zdravstvenih prilika, klimatskih uvjeta i njihovih implikacija na svakodnevni život žiteljâ lokalne zajednice. Zaključci se uspoređuju s rezultatima objavljenih radova o demografskim trendovima u drugim župama na hrvatskome prostoru te se postavljaju u širi europski kontekst. Proučavaju se stope nataliteta, nupcijaliteta i mortaliteta s obzirom na godišnji i mjesečni raspored, udio posmrčadi, blizanaca i izvanbračne djece, društveni i dobno-spolni sastav žiteljstva, imena krštenikâ, uloga krstiteljâ i primalja, hitna krštenja u smrtnoj opasnosti, zanimanja i podrijetlo roditelja i krsnih kumova. Na temelju matica vjenčanih analizira se povezanost sezonskoga rasporeda vjenčanja s crkvenim pravilima i opsegom poljoprivrednih poslova, najviša i najniža te prosječna dob supružnikâ, kao i dobna razlika među njima, udio ponovnih brakova i onih između krvnih srodnika, provenijencija i raznovrsnost zanimanja svjedokâ te intenzitet migracijskih kontakata lokalne zajednice s drugim župama. Uvidom u matice umrlih razmatra se udio smrtnosti s obzirom na dobno-spolnu strukturu, pri čemu se posebna pozornost posvećuje maternalnomu te mortalitetu dojenčadi i nahočadi. Iznose se dobivene spoznaje o prosječnoj doživljenoj dobi, uzrocima smrti i populacijskih kriza te njihovih razmjera na Barbanštini, ali i u drugim lokalitetima u Istri. Na osnovi knjige Status animarum opisuje se struktura kućanstava, dobni sastav umrlih, kao i prezimena koja ukazuju na provenijenciju i selidbena kretanja.

Barban, matične knjige, XIX. stoljeće, natalitet, nupcijalitet, mortalitet, obiteljska struktura

nije evidentirano