hrvatski

Pojava apstraktnog mišljenja i ljudska evolucija

Pojavom apstraktnog mišljenja Homo sapiens izdvojio se od dotadašnjih vrsta te uspostavio dominaciju na zemlji. Evolucijsko povećanje volumena mozga dalo je anatomske temelje za ovu pojavu. Za razliku od Homo neanderthalensis-a ranoj ljudskoj vrsti razvijena je mašta i time je omogućeno gledanje prema naprijed. To je pozitivno utjecalo na njegovu koegzistenciju, tehnologiju, lov te na pojavu nove, dosad ne zabilježene aktivnosti ‒ umjetnosti. Saznanja o pojavi apstraktnog mišljenja omogućena su nam arheološkim otkrićima spilja na raznim lokalitetima njihova obitavanja koje su oslikane slikarijama prvih modernih ljudi, tzv. parijetalnom (spiljskom) umjetnošću. One sadrže dokaze o prvom namjernom kreativnom izražavanju čovjekovih umnih stanja čime se nadilaze osnovne instinktivne potrebe za preživljavanjem. Ova karakteristika zabilježena je najvjerojatnije kod vrste Homo sapiens i time je pokrenut drugačiji evolucijski napredak od zabilježenih prethodnih vrsta na zemlji.

apstraktno mišljenje, Homo sapiens, parijetalna (spiljska) umjetnost, mašta, evolucija

nije evidentirano