Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 976201

Jakob i Sofija Haibel, najpoznatiji Austrijanci u Slavoniji početkom XIX. stoljeća u kontekstu kulturnih krugova Slavonije i Habsburške Monarhije


Ćurić, Mirko; Brekalo, Miljenko; Lukić, Anamarija
Jakob i Sofija Haibel, najpoznatiji Austrijanci u Slavoniji početkom XIX. stoljeća u kontekstu kulturnih krugova Slavonije i Habsburške Monarhije // Godišnjak Njemačke zajednice. DG Jahrbuch (2019) (znanstveni, poslan)


Naslov
Jakob i Sofija Haibel, najpoznatiji Austrijanci u Slavoniji početkom XIX. stoljeća u kontekstu kulturnih krugova Slavonije i Habsburške Monarhije
(Jacob and Sofia Haibel, the Most Famous Austrians in Slavonia at the Beginning of the 19th Century in the Context of Cultural Circles in Slavonia nad Habsburg Monarchy)

Autori
Ćurić, Mirko ; Brekalo, Miljenko ; Lukić, Anamarija

Vrsta, podvrsta
Radovi u časopisima, znanstveni

Izvornik
Godišnjak Njemačke zajednice. DG Jahrbuch (2019)

Status rada
Poslan

Ključne riječi
Antun Mandić, Đakovo, Jakob Haibel, Sofija Haibel, Mozart, glazba
(Antun Mandić, Đakovo, Jakob Haibel, Sofija Haibel, Mozart, music)

Sažetak
Biskup Antun Mandić (Požega 16. kolovoza 1740. - Đakovo 11. siječnja 1815.) jedan je u nizu biskupa – značajnih obnovitelja Đakova. Nakon što je 1806. imenovan biskupom u Đakovu, ubrzo po dolasku u taj tada maleni slavonski gradić sa svega 1200 stanovnika otpočeo je s reformama i reorganizacijom dijeceze. Stekao je mnoge zasluge, među ostalim osnovao je Bogoslovno sjemenište, ustanovio je izvore financiranja za uzdržavanje škola u Slavoniji, potaknuo razvoj obrtništva i gospodarstva u Biskupiji te naselio brojne njemačke i austrijske obitelji u Đakovo i Biskupiju, uglavnom obrtnike i poljoprivrednike. Iste godine kad je postavljen za biskupa, Mandić iz Beča dovodi Petrusa Jakoba Haibela (Graz, 20. VII. 1762. - Đakovo, 27. III. 1826.), austrijskog pjevača i kompozitora postavljajući ga za katedralnog glazbenog ravnatelja i učitelja pjevanja u novoosnovanom sjemeništu. Početkom slijedeće 1807. godine Haibel se u Đakovu ženi s pjevačicom i glumicom Sofijom Weber, sestrom Mozartove supruge Konstance. Ovaj bračni par ostavio je značajne tragove koji su donedavna bili premalo poznati široj javnosti. Ovaj rad želi ukazati na djelovanje Jakoba i Sofije Haibel, ponajprije u kontekstu ondašnje kulturne i umjetničke scene, ali i kao dijela narasle zajednice Austrijanaca i Nijemaca koji su odigrali veliku ulogu u ekonomskom, kulturnom i političkom razvitku Slavonije i Baranje, kao i mogući pozitivni kulturni potencijel koji je moguće ostvariti reafrmacijom njihova djelovanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Ustanove
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb