Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 976094

Pogled u najstariju otočku antroponimiju


Bošnjak Botica, Tomislava; Botica, Ivan
Pogled u najstariju otočku antroponimiju // Tragovi tradicije, znakovi kulture: Zbornik u čast Stipi Botici / Rudan, Evelina ; Nikolić, Davor ; Tomašić, Josipa (ur.).
Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada – Filozofski fakultet – Matica hrvatska., 2018. str. 581-613


Naslov
Pogled u najstariju otočku antroponimiju
(The oldest anthroponymy of Otok)

Autori
Bošnjak Botica, Tomislava ; Botica, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Tragovi tradicije, znakovi kulture: Zbornik u čast Stipi Botici

Urednik/ci
Rudan, Evelina ; Nikolić, Davor ; Tomašić, Josipa

Izdavač
Hrvatska sveučilišna naklada – Filozofski fakultet – Matica hrvatska.

Grad
Zagreb

Godina
2018

Raspon stranica
581-613

ISBN
9789531693790

Ključne riječi
Antroponimi, rani novi vijek, defteri, matice, Cetinska krajina, Otok
(Anthroponymy, Early Modern Age, Turkish defters, church registers, Cetina region, Otok)

Sažetak
U radu se donosi pogled u najstarija otočka osobna imena i prezimena prema kasnosrednjovjekovnim vrelima, turskim defterima 16., 17. i 18. st., mletačkim vrelima 17. i 18. st. te najstarijoj matičnoj knjizi krštenih župe Otok iz 18. stoljeća. Utvrđuje se kako se zastupljenost pojedinih imena na otočkom području mijenjala od kasnoga srednjovjekovlja pa gotovo do kraja 18. st. te koji su vanjski utjecaji na njihov odabir i oblik. Prezimena se prate s obzirom na potvrđenost oblika. Nabrojena su sva prezimena koja su se pojavila u prvoj matičnoj knjizi zajedno s njihovim inačicama (oko 150). Gledalo se i koja su se održala do danas, koja su se promijenila, a koja su se s vremenom ugasila. Proučavana antroponimijska građa ujedno rasvjetljuje mnoge činjenice onodobne lokalne povijesti (npr. da je na području današnjega Otoka u vrijeme turske vlasti bilo više sela, da je na samom Otoku bilo naseljenih kuća, da su u Otoku (Priludu) živjeli starosjedioci katolici, a u Ovrlji, Jelašcama i Živiniću zamjetnije muslimani, da je vjerojatno bilo i pravoslavaca na otočkom području, da je Morejski rat izazvao polustoljetno kretanje i previranje stanovništva katoličke i muslimanske vjeroispovijesti itd.). Odnos narodnih i kršćanskih imena od početka je bio u korist kršćanskih. U radu nismo podrobnije ulazili u tvorbeno-motivacijsku raščlambu imena i prezimena, osim što smo po vremenu zapisa utvrdili povezanost izbora imena i blagdana odnosno vremena u crkvenoj godini. Dvije karakteristične pojave u prezimenskom sustavu ovoga područja jesu velik broj prezimena nastalih skraćivanjem odnosno desufiksacijom te velik broj dvostrukih prezimena nadimačkoga postanja.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Ustanove
Staroslavenski institut , Zagreb,
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb