hrvatski

Utjecaj socijalne podrške na sindrom sagorijevanja u fizioterapeuta

Cilj ovog rada bio je kroz istraživanje uvidjeti razinu socijalne podrške te njenu povezanost sa pojavom sindroma sagorijevanja, dajući rezultate i odgovore na sljedeću problematiku – utjecaj socijalne podrške na stupanj sindroma sagorijevanja, usporedba povezanosti socijalne podrške i sagorijevanja prve i druge skupine ispitanika, usporedba razine jakosti sindroma sagorijevanja kod skupina, te povezanost bračnog statusa i radnog staža sa pojavom sagorijevanja. Ispitanici i metode : U istraživanje je bilo uključeno 30 fizioterapeuta sa završenim prvostupanjskim obrazovanjem iz KBC-a Rijeka i 28 prvostupnika fizioterapije zaposlenih u ordinacijama fizikalne medicine i rehabilitacije Doma zdravlja Primorsko-goranske županije. Ispitanici su ispunili anketne obrasce u periodu između 23.07. i 12.09. 2018. godine. Anketiranjem su prikupljeni potrebni podaci za izradu rada, uključujući osnovne podatke o sociodemografskim karakteristikama ispitanika – dob, spol, bračno stanje, radni staž. U mjerenju socijalne podrške i sindroma sagorijevanja koristila su se dva upitnika. Socijalna podrška mjerila se „Ljestvicom za mjerenje percepcije socijalne podrške obitelji, prijatelja i suradnika na poslu“ sa rasponom ocjena 0-4 za 24 stavke (0- uopće se ne slažem, 4- u potpunosti se slažem). Razina sagorijevanja mjerila se „Skalom sagorijevanja za pomagače“ koja obraća pozornost na - emocionalni doživljaj posla, odnos sa suradnicima, razinu empatije, dojam vlastite vrijednosti, prisutstvo frustracija i prenošenja istih u izvanposlovnu okolinu, te percipirani način obavljanja rada. Upitnik se ispunjavao zaokruživanjem brojeva od 1-3 koji predstavljaju frekvenciju pojave nekog osjećaja ili procesa. Rezultati : Sudjelovalo je ukupno 58 fizioterapeuta, od čega 49 (84, 5%) žena i 9 (15, 5%) muškaraca, prosječne dobi 44±11 godina, u rasponu od najmlađeg do najstarijeg u intervalu 24 – 62 godine. Veći dio ispitanika je u braku (69%) sa prosječnom duljinom radnog staža od 22 godine (1 - 43 raspon). Viša razina ukupne socijalne podrške statistički je značajno povezana s nižim stupnjem sagorijevanja (r = -0, 49 ; p = 0, 000), dok su više razine socijalne podrške u KBC-u snažnije povezane sa sagorijevanjem. Posebice je velik utjecaj percipirane podrške od strane prijatelja i poslovnih suradnika (r = -0, 53 ; p = 0, 002 i r = -0, 70 ; p = 0, 000). Razine sindroma sagorijevanja između skupina ispitanika se značajno ne razlikuju. Bračni status i radni staž nisu pokazali poseban utjecaj na pojavu sindroma sagorijevanja, izuzev u slučaju ukupnog broja djelatnika Doma zdravlja PGŽ gdje je dužina staža povezana sa manjom razinom sindroma (r = -0, 42 ; p = 0, 026). Dobne skupine ne pokazuju značajan utjecaj. Zaključak : Socijalna podrška ključan je faktor u zaštiti od utjecaja akutnog i kroničnog stresa. Više razine socijalne potpore brane osobu od nakupljanja posljedica stresora i omogućuju nižu razinu simptoma sindroma sagorijevanja i razvoj istih. Više razine socijalne podrške snažnije su povezane sa umanjenim znakovima izgaranja radnika bolnice, s najvećim utjecajem odnosa sa prijateljima ili pozitivne komunikacije i suradnje sa kolegama. Razine sindroma sagorijevanja podjednako se javljaju među fizioterapeutima KBC-a i Doma zdravlja, dok bračni status i iskustvo radnika uglavnom na to ne utječe, izuzev značaja dužine radnog staža kod ispitanika Doma zdravlja

Sindrom sagorijevanja, stres, socijalna podrška, fizioterapeuti, sociodemografske karakteristike

nije evidentirano