hrvatski

Sociokulturne značajke suvremenih povratnih migracija u Hrvatskoj – primjer s otoka Korčule

U migracijskim studijima fenomen povratnih migracija nešto je manje zastupljen kako u teorijskim tako i u empirijskim radovima. Namjera ovog priloga je kroz analizu postojeće teorijske literature i kroz vlastito empirijsko istraživanja povratnika s otoka Korčule, istaknuti posebnost povratnih migracija unutar ostalih tipova migracija, te prepoznati neke važne sociokulturne procese koji se očituju kroz povratnikovo iskustvo različitih situacija, kako u zemlji iseljenja tako i u Hrvatskoj kao zemlji povratka. Poseban fokus istraživanja upravo je na povratnikovoj (re)integraciji odnosno adaptaciji i/ili susretu s lokalnom kulturom kao s novim kulturnim obrascem, ako je riječ o drugoj generaciji. U prvom dijelu prezentacije dan je kratak pregled dosadašnjih spoznaja s naglaskom na razlike u ranijim teorijskim pristupima povratnim migracijama (npr. Zelinski, 1971 ; Massey, 1990 ; Lindstrom i Reyes, 1997) i nekim novijim spoznajama (npr. Markowitz i Stefansson, 2004 ; Čapo Žmegač, 2010 ; King i Christou, 2010). Posebno će se prezentirati relativno noviji Cassarinov model kao jedan sveobuhvatniji teorijski model povratnih migracija, a koji može poslužiti kao adekvatno konceptualno ishodište u operacionalizaciji za empirijska istraživanja (Cassarino, 2004). U drugom dijelu prezentacije bit će više riječi o empirijskom istraživanju povratnika na otok Korčulu. Povratnici na otoke neki autori (npr. Lajić, 1992) vide i kao idealne doseljenike, upravo zbog njihovog prethodnog iskustva specifičnog otočnog načina života. Terensko istraživanje provedeno je tijekom 2014. godine metodom polustrukturiranog intervjua s 13 povratnih migranata na otok Korčulu. Analiza je obuhvatila povratnike prve i druge generacije a najznačajniji uvidi pokazuju da povratak koliko god planiran bio ne znači nužno i automatsku integraciju. Povratnici prve generacije druže se najviše među sobom, sa susjedima ili rođacima i manje inzistiraju na novim prijateljstvima. Ipak, jednom kada je povratak uslijedio on je vrlo vjerojatno trajan. Povratnici druge generacije, vraćaju se u radno-aktivnoj dobi, te stvaraju razgranate društvene veze. Dolaze s brojnim inicijativama za poboljšanje uvjeta života, ipak, opciju ponovnog povratka ostavljaju mogućom i otvorenom.

remigracija, povratne migracije, povratnici, otok Korčula, integracija

nije evidentirano