hrvatski

Demenciji prijateljske inicijative u Hrvatskoj

Danas procjenjujemo da u Republici Hrvatskoj broj oboljelih od demencije iznosi 90, 000, odnosno svakog sata javlja nam se novi slučaj demencije. Nacionalna strategija borbe protiv Alzheimerove bolesti i drugih demencija je napisana, no nije još publicirana niti implementirana. No, bez obzira na nedostatak nacionalne strategije brojne su aktivnosti koje sc u Hrvatskoj provode u namjeri da se olakša život s demencijom oboljelima i njihovim obiteljima. Puno se polaže na edukaciju, destigmatizaciju podizanje standarda u liječenju i skrbi za oboljele. Tako su se na pr. do sada održale već tri edukativne konferencije o Alzheimerovoj bolesti u Zagrebu (EdukAl), a krajem 2018. godine održati se i četvrta. Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelovanjem (CROCAD) održava se sada već po deveti put. Održani su brojni tečajevi I. kategorije trajnog usavršavanja za medicinare i druge stručnjake s temom demencije i palijativne medicine. Alzheimer Café se proširio po brojnim mjestima u Hrvatskoj, a i MemoryWalk se također više puta održao. Hrvatsku Alzheimer alijansu (HAA) danas čini čak 31 članica, tj. toliko srodnih društava odnosno udruga. U nekoliko zadnjih godina osobe s AB imale su mogućnost u Hrvatskoj dobrovoljno sudjelovati u više farmakoloških studija (TauRx, Orion, Axovant, Eisai) i na taj način eventualno profitirati od inovativnog terapijskog pristupa. Studenti medicine u svojim službenim udžbenicima neurologije i psihijatrije, to opće i obiteljske medicine uče o Alzheimerovoj bolesti i drugim demencijama i o tome odgovaraju na pismenom i usmenom ispitu, a neki od njih obranili su svoje diplomske ali i doktorske radove na temu demencije. Također i mnogi drugi stručnjaci kao što su neuroznanstvenici, psiholozi, medicinske sestre/tehničari, socijalni radnici, rehabilitacijski stručnjaci, gerijatri, geronto1ozi i drugi, pokazali su znatno više interesa 721 ovu temu u odnosu na prijašnje doba. Stoga ne čudi da se i prijavljuju mnogi projekti na temu demencije, kako domaći tako i europski. Što se tiče medijskog prostora, demencija je postala česta i nezaobilazna tema. Mnogi Domovi za starije su se renovirali i nude adekvatan smještaj za osobe s demencijom, bolnički prostori se također renoviraju kako bi mogli dostojno liječiti ljude s demencijom u sklopu stacionarnog ili dnevnog prihvata bolesnika. Mogućnost dijagnostike i terapije demencija napreduje u brojnim centrima, a od ožujka 2018. godine zaživio je i Referentni centar Ministarstva zdravstva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi u psihijatriju u Zagrebu_ Zaključno, bez obzira što u Hrvatskoj još uvijek nemamo službenu strategiju borbe protiv Alzheimerove bolesti i drugih demencija, sve više je prisutno različitih demenciji prijateljskih, inicijativa, jer je postalo razvidno da suvremeno društvo treba osmišljavati načine kako pomoči potrebitima i njihovim obiteljima da žive s demencijom i da lakše dočekaju nove terapijske mogućnosti, a jednog dana možda i izlječenje.

demencija ; Alzheimerova bolest ; prijateljske inicijative ; Hrvatska

nije evidentirano