hrvatski

Marija u misli Josepha Ratzingera/Benedikta XVI.

Nakon pape Ivana Pavla II., čiji je ne samo pontifikat nego i osobni život, počevši od samoga djetinjstva, snažno stajao pod znakom duboke povezanosti s bl. Djevicom Marijom ("Totus tuus"), došao je papa Benedikt XVI., kod kojega ona, na drukčiji način, također ima važnu ulogu. Propovijedi, koje je održao za marijanske blagdane i spomendane, svjedoče o njegovoj dubokoj teološkoj utemeljenosti i osobnoj povezanosti s Marijom. I nje-govi papinski dokumenti, u uobičajenom stilu njegova prethod- nika, završavaju isticanjem Marije kao primjera za nasljedovanje i utjecanjem njezinoj zagovornoj moći. Spomenimo njegove tri enciklike. Prvu, Deus caritas est-Bog je ljubav (2005.), zaključu-je govorom o svetcima kao primjerima djelotvorne ljubavi, pri čemu ističe Mariju Majku Gospodinovu, koja se kao ogledalo ljubavi izdiže iznad svih svetaca, i njoj povjerava Crkvu u nje- zinu poslanju i služenju u ljubavi (br. 41-42). Ni u drugoj enci-klici, Spe salvi-U nadi spašeni (2007.), ne zaboravlja predstaviti Mariju kao zvijezdu nade, koja nam pokazuje put prema cilju našega života (br. 49-50). Konačno, u trećoj enciklici, Caritas in veritate-Ljubav u istini (2009.), moli Mariju, Majku Crkve, za snagu da se možemo velikodušno zalagati za cjelovit ljudski razvoj u ljubavi i istini (br. 80). Ako produbimo usporedbu između Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. glede Marijina mjesta u njihovu naučavanju, može se reći da se, uz njihovu zajedničku karakteristiku duboke povezano-sti s Marijom, razlika vidi u tome što je Ivan Pavao II. stavljao snažniji naglasak na razvijanje autentične marijanske duhovno-sti, dok Benedikt XVI., na tragu svoga dotadašnjega teološkog rada, o Mariji govori više iz teološke perspektive, posebno s kristološkoga, antropološkoga i eklezijalnoga vida.

Marija ; Joseph Ratzinger ; Benedikt XVI ; utjelovljenje ; Fatima

nije evidentirano