hrvatski

Creski anali: od starine do našega doba, svezak 1.

S obzirom na činjenicu da je odaziv zainteresiranih izlagača na samome znanstveno-stručnom skupu bio vrlo velik, u ovome, prvome svesku Creskih anala: od starine do našega doba, čitateljima se predstavlja 19 priloga. Riječ je o znanstvenim, preglednim i stručnim radovima. Marijana Dlačić istražila je razvoj naselja na otoku Cresu u razdoblju razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka s obzirom na značajke stanovništva, uz poseban osvrt na crkve posvećene sv. Antunu Opatu, zaštitniku stoke i stočara. Inge Solis piše o pučkoj kući u creskoj gradskoj jezgri, a Laris Borić o urbanističkim i arhitektonskim preobrazbama grada Cresa početkom novoga vijeka. Slaven Bertoša podrobno je analizirao arhivski zapis o uskočkom napadu na selo Belej 1594., Jasminka Ćus-Rukonić predstavila je prvi dio svojega opsežnog istraživanja o osorskom heraldičkom nasljeđu, a Josip Celić osvrnuo se na doprinos prof. dr. sc. Nikole Stražičića proučavanju creske prošlosti. O Pomorskoj školi u Cresu, koja je bila osnovana 1842., piše Alvise Chiole, a Juraj Sepčić, Alvise Chiole, Melita Chiole i Marija Rogić autori su priloga o creskom dijalektalnom pjesniku, piscu i učitelju Aldu Policeku de Pitoru. Melita Chiole sastavila je i prilog o srednjoj školi u Cresu od 1974. do danas. Milica Prole i Zrinka Jensch autorice su rada o creskom glagoljskom nasljeđu, koji su na znanstveno-stručnom skupu predstavile tri učenice Srednje škole Ambroza Haračića u Malome Lošinju. Mladen Bastijanić istražio je arhivske i bibliotečne podatke o stanciji Brešca, a Giovanna Jerolimić tradicijske običaje Loznatoga prema kazivanju lokalnih mještanki. Julijano Sokolić ukratko se osvrnuo na važan, a nikad ostvaren projekt – sastavljanje monografije o Vranskom jezeru. Ivo Saganić obrazložio je istraživački rad na vlastitoj monografiji o selu Vidovići, a Marina Jurkota Rebrović detaljno je popisala mikrotoponime i obiteljske nadimke žitelja sela Beleja. O puntarskom stanu Parhavcu, crkvici sv. Antona Opata i tamošnjem gospodarsko-ladanjskom kompleksu piše Ljubo Galjanić. Svoje mjesto u zborniku ima i prilog o povijesnom i kulturnom pejzažu otoka koji je sastavio Tarcisio Bommarco. Naposljetku, Ugo Toić istaknuo je otočno nasljeđe kao neiskorišten resurs kojem prijeti propadanje, a Goran Andlar, Tanja Kremenić, Marija Borovičkić i Miran Križanić iznijeli su podrobniju studiju otočnog krajobraza. Ornela Žerić ukratko se osvrnula na prigodnu izložbu o knjigama o otoku Cresu u Sveučilišnoj knjižnici u Puli, koju je bila postavila i otvorila tijekom skupa, a koja je trajala do rujna 2017.

Cres, povijest, povijest umjetnosti, kulturno-povijesno nasljeđe

Jedan rad objavljen je na talijanskom jeziku.